Text Size

Linux za sve

Syndicate content
Regionalna web publikacija posvećena Linuxu i otvorenim sustavima.
Updated: 8 min 28 sec ago

Uskoro počinje DORS/CLUC 2016: 23. dani otvorenih računarskih sustava

30. April 2016 - 8:21
NAJVEĆA REGIONALNA KONFERENCIJA OPEN-SOURCE TEHNOLOGIJA – Mjesto gdje se susreću hakeri, tvrtke i predstavnici državnih tijela.

ZAGREB, 30. travnja 2016. – DORS/CLUC (Dani otvorenih računarskih sustava / Croatian Linux Users’ Conference) najstarija je i najveća regionalna konferencija na temu slobodnog softvera, otvorenog koda, otvorenih normi i operacijskog sustava Linux. Organiziraju je neprofitne udruge HrOpen i HULK koje već 23 godine u Hrvatsku dovode najznačajnija imena open-source zajednice te promiču primjenu otvorenih tehnologija.

Dave Whiteland – DORS/CLUC 2014

Ovogodišnje izdanje traje od 11. do 13. svibnja, a na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu okupit će brojne entuzijaste i stručnjake open-source tehnologija. U tri dana predavanja i radionica DORS/CLUC će postati mjesto na kojem se susreću studenti, hakeri, mala i srednja poduzeća, velike tvrtke, ali i predstavnici javnog sektora.

Dio predavanja pokriva poslovne teme, najnovija iskustva implementacije slobodnog softvera i migracije u industriji i tehnologiji. Na radionicama, koje su većinom tehničkog karaktera, polaznici će moći naučiti kako koristiti neku tehnologiju te kako riješiti probleme primjenom otvorenih i slobodnih tehnologija.

“Otvorenu tehnologiju koristimo stalno, a da toga često nismo ni svjesni. Popularni Android pametni telefoni, pametni satovi, tableti, bijela tehnika i automobili, svi su temeljeni na otvorenom kodu i Linuxu. Također, znatan broj routera kućnih korisnika je temeljen na Linuxu, a putem njih se svi spajamo na ADSL. WordPress ili Facebook, koje svi koristimo, u potpunosti su pogonjeni otvorenim tehnologijama.

U odnosu na zatvoren vlasnički softver za koji znanje i mogućnost razvoja i održavanja ima samo jedna tvrtka ili pojedinac, koji time mogu diktirati cijene i uvjete korištenja, slobodan softver funkcionira u skladu sa idejama slobodnog tržišta i omogućava veću dostupnost potencijalnim korisnicima uz povoljniji omjer cijene i benefita“, rekao je Svebor Prstačić, predsjednik HrOpena i izvršni direktor konferencije.

DORS/CLUC 2016. ugostit će mnogobrojna značajna imena svjetske open-source zajednice. Među njima je Sonia Montegiove, programerka, popularna ICT novinarka i blogerica te članica  koordinacijske grupe LibreUmbria za projekt prelaska talijanskog Ministarstva obrane i njegovih 150.000 računala na LibreOffice.

Da ni Hrvatska ne zaostaje u primjeni otvorenih tehnologija pokazat će Dorian Ivančić, koji radi u sad već svjetski poznatoj tvrtki Rimac Automobili. Dorian je iznad svega Open Source Software entuzijast te njegov pristalica i propovjednik, a objasnit će kako se otvorene tehnologije mogu primijeniti u razvoju električnih automobila.

Otvorene tehnologije potiču rast društva znanja. Dostupnost komponenti otvorenog koda ubrzava razvoj novog softvera jer su dijelovi već dostupni svima na korištenje. Gotovo sve startup tvrtke koriste otvorene tehnologije kako bi skratile vrijeme potrebno za izlazak na tržište.”

Svebor Prstačić

“Ako pogledamo nazad godinu dana velike najave, tradicionalno komercijalnih, softverskih tvrtki, Apple i Microsoft, bile su vezane za podršku otvorenom kodu. Apple je nedavno razvio novi programski jezik Swift i otvorio kod, a Microsoft na svim poljima pokušava poboljšati svoj imidž kao tvrtke koja svesrdno podržava otvorenost. Prema trendovima u IT industriji, možemo biti sigurni da je otvoreni kod budućnost softvera i da će s vremenom primjena i razumijevanje značaja otvorenih tehnologija u industriji i šire samo rasti“, zaključuje Svebor Prstačić.

Za više informacija posjetite službenu web stranicu konferencije – 2016.dorscluc.org – ili nam se obratite izravno:

Svebor Prstačić / Predsjednik HrOpena i izvršni direktor konferencije / +385 98 885 985 / svebor@dorscluc.org
Lucijana Dujić Rastić / Voditeljica kreativnog odjela / +385 98 545 568 / lucijana.dujic@gmail.com

Kad Vl@do poludi

21. April 2016 - 18:19
Ne, ovaj tekst nije napisao Vl@do, a koliko znam, nije (još) ni poludio. Naslov je bila prva misao koja mi je prošla kroz “sivu tvar” kada sam švrljao internetom i slučajno naletio na “Cool-retro-term”.

 

Cool-retro-term – malo zezanja

 

Cool-retro-term je zapravo emulator koji oponaša terminal kakav je nekad bio – kad smo sjedili za svojim prastarim 9″ ili 10″ monokromatskim monitorima i uživali (ili barem željeli uživati) u prekrasnim treperavim zelenim, žutim, bijelim/sivim… linijama koda koje su naši prsti na zaslon prenosili putem tipkovnica težih od današnjih ultrabookova.

 

IBM PC 5150 – Izvor: wikimedia.org

 

Sam emulator je iznimno jednostavan za korištenje. Da biste ga mogli pokrenuti na Linuxu, jedini uvjet je Qt 5.2 ili novija verzija. Zauzvrat dobivate sjećanja na neka davna vremena, a dok ju koristite, ova aplikacija vam može izvući osmijeh na lice ili izazvati zbunjenost i čuđenje slučajnih prolaznika i mlađarije.

Cool-retro-term donosi predkonfigurirane predloške kojima jednim klikom možete prilagoditi jedan od profila prikaza (Amber, Green, Scanlines, pikseliziran, Apple] [, Vintage, IBM DOS, IBM 3287 i Transparent Green), no uz to možete napraviti i vlastiti profil – kako vam drago.

U “Settings” dijalogu možete jednostavno upravljati nizom drugih postavki kao što su svjetlina, kontrast, neprozirnost, font, skaliranje i širina fonta, super efekti za terminal, broj FPS-a, kvaliteta tekstura, ili samo promijeniti boju, sjene i slično.

 

 

Da ne duljim, instalacija za Ubuntu i ubuntoide je krajnje jednostavna. Potrebno vam je pola minute i par naredbi u terminalu:

 

sudo add-apt-repository ppa:noobslab/apps

sudo apt-get update

sudo apt-get install cool-retro-term

 

Za ostale distribucije (pa i korisnike OS X-a), upute za instalaciju pogledajte na Githubu, odnosno na stranici autora Filippoa Scognamiglioa. Sad stvarno završavam s ovim kratkim pregledom Cool-retro-terma kako bi Vl@do prestao s čitanjem i napokon mogao poludjeti.

Život kroz prizmu Linuxa

29. March 2016 - 11:02
Prije više od 30 godina nastao je GNU manifest kao rezultat svojevrsnog društvenog bunta prema tadašnjim vlasto-, odnosno softverodršcima. Danas, kada je pravo na slobodu (digitalnih) informacija postalo gotovo podjednako neizostavno kao i pravo na životne ili vjerske slobode, postavljam si pitanje: treba li i može li GNU/Linux filozofija nadići svoje prvotne okvire? Pišem li o Linuxu i GNU-u kroz prizmu svakodnevice, ili možda komentiram svakodnevicu kroz prizmu Linuxa i GNU-a, pogotovo kada me ista ta svakodnevica svojevremeno i potaknula na korištenje dotičnog?

Vjerujem da nisam jedini koji se ovako osjeća, i da će mnogi razumjeti što mislim kad kažem da su moji dječački, studentski ideali postali poput nekih prastarih kristalnih čaša za šampanjac koji se vjerno čuvaju za one posebne trenutke. Ponekad poželite taj kristal razbiti jer imate dojam da samo skuplja prašinu, a oni posebni trenuci nikako da dođu. A opet…možda da pričekam još malo?

Slično je bilo i prije četiri godine, s mojim (tada novootkrivenim) vještinama u raznoraznim alatima otvorenog koda, a koje sam ipak uspio potpuno pretočiti u svoj diplomski rad – od obrade mjernih rezultata u QtiPlotu, SciDAVisu i Octaveu do pisanja završnog teksta u LaTeXu, a iz toga se izrodio i jedan sanjarski tekstić.

 

Nakon Leonarda – pljuska stvarnosti

 

Traženje prvog posla jedno je od životnih iskustava koja izgrađuju vašu osobnost. Treba napisati pristojan životopis, sastaviti još pristojnije pismo namjere (ili zamolbu ili kako se to već zove?), pokušati zamisliti kako izgleda mogući intervju…svi smo to prošli. Prva postaja je, dakako, bila web stranica Europassa. Nakon što sam unio sve (meni važne) podatke, stranica je ispljunula životopis od kojeg mi se smučilo.

“I to Majka Europa koristi kao standard?!?”, prošlo mi je kroz glavu. Raspored elemenata i stupanj korisnosti zauzeća prostora na papiru, sa svim onim proretcima – nula bodova.

“To nitko neće uočiti, a kamoli čitati”, mislio sam si. Kažu veliki umovi da je ključ uspjeha nalaženja posla u tome da se po nečemu i u nečemu istakneš. Srećom, prethodnog ljeta je izvjesni korisnik Stefan sastavio koristan članak o životopisu na Linux način. Polažući svoje nade ponovno u LaTeX, bacio sam se na tipkanje. Stefanov prvotno ponuđeni format mi nije baš najbolje sjeo, pa sam se dao u potragu i naletio na Overleaf – portal koji nudi LaTeX predloške za sve živo što bi moglo poslužiti pučanstvu, unutar i van akademskih krugova.

 

Zagovor Tuxiniji

 

Jesu li moj u LaTeXu sastavljeni životopis i vještina pisanja u tom elegantnom softveru – harmoniji za tisuću violina, kako je netko komentirao – bili presudni za dobivanje posla u jednoj gimnaziji, do danas nisam uspio utvrditi. No, GNU/Linux se u međuvremenu zavukao još dublje u svaku poru moje svakodnevice. I nešto me je počelo kopkati.

Grave Naiskos of an Enthroned Woman with an Attendant – Izvor: The J. Paul Getty Museum

Od prvog susreta s Mintom 12 (Lisa) pa do završetka studija, toliko sam izvukao iz preogromne zajednice otvorenog koda da me u jednom trenutku zapekla savjest – što sam ja tom društvu nepoznatih entuzijasta, koji su gotovo trenutno odgovarali na moje forumske poruke, dao zauzvrat? Pa sam se sjetio Lutherusovog članka o važnosti doprinosa zajednici. Kako sam počeo raditi u prosvjeti, zbrojio sam dva i dva.

Kažu da se hrast uvija dok je mlad, a da velike promjene dolaze na mala vrata. Tako sam, mic-po-mic, dodatnu nastavu fizike popunio Stellariumom, interaktivnim periodnim sustavima elemenata i još kojekakvim programčićima za pomoć pri učenju (ne samo fizike). Tu se KDE-ov Education projekt pokazao izvrsnim izvorom i smjerokazom aplikacija. O Linuxu i GNU-u ipak nisam zucnuo – napokon, učenici su svi odreda bili zagriženi Windows “gejmeri”. Osim toga, djeca najbolje uče otkrivajući sama.

Međutim, baš kao i s mojim LaTeX životopisom, premjestio sam se u drugu gimnaziju ne znajući je li moj pokušaj doprinosa zajednici otvorenog koda uopće dopro do moje školske publike. Uhvatio me neki Linuxschmerz. Iskreno, došao sam u napast da pošaljem sve to skupa u rodne krajeve i vratim se svojoj staroj ljubavi – Sedmici. Ne znam je li Tuxinija, ta muza Linuxa i Tuxova žena, čula moje zapomaganje ili što već, no jednog proljetnog dana prošle godine me je poslije nastave, na hodniku, dočekao učenik s pitanjem.

“Profesore, kak se radi dual-boot?”, došlo je kao grom iz vedra neba.

Umalo sam si od iznenađenja pričepio prste vratima učionice. Da skratim priču, moji tadašnji učenici su me, poput svih današnjih “digitalnih balavaca”, malo “Google-stalkali” i preko nekog mog javnog profila (volim se eksponirati, kaj ću?) dokopali se LZS-ovih stranica i onog sanjarskog tekstića o Linuxu i Leonardu. Tjedan dana kasnije, učenik je paralelno “vozio” Ubuntu i Sedmicu, a ja sam Tuxiniji obećao barem još jednog pristašu. Više mi nije bilo na kraj pameti sumnjati u svoju Mayu.

Kako je vrijeme prolazilo, Mint 13 je na mojoj metuzalemskoj 32-bitnoj kanti sve više gubio svoj izvorni oblik, a Synaptic i konzola su potpuno iz uporabe izbacili Software Center. Nakon dvije i pol godine vjerne veze, Maya i ja smo se sporazumno razišli, a ja sam krenuo u distro-(s)hopping. Upoznao sam se sa Parsixom, Manjarom, Zorinom (koji je, da se pohvalim, uz moju pomoć spasio netbook dugogodišnje lektorice/korektorice mojih internet-epistola) i Debianovim LXDE izdanjem (koje je završilo na sestrinom laptopu što sam ga onomad u Francusku odnio s Mintom 13 Xfce).

distro-(s)hopping

Na kraju sam se zadržao na PCLinuxOS-u, ostavši vjeran MATE sučelju. Doduše, ona hibridna apt-rpm logika pakiranja mi nija bila najjasnija, ali ja sam bio (i ostao) uredski korisnik, a PCLinuxOS je sasvim pristojan sustav.

 

Linux i znanost, ruku pod ruku

 

Onaj moj LaTeX životopis, tisuću puta rekompajliran, odveo me je do posljednje etape obrazovanja. Zbog izgleda i/ili sadržaja – i dalje nemam pojma.

Selidba u novi život u Skandinaviji sa sobom je donijela i nove potrebe. Ne želeći previše riskirati, vratio sam se obitelji Mint i isprosio ruku Qiane, Mayine mlađe sestre, za svog 64-bitnog “tutača” (laptop HP 455). Bijaše to solidna veza, kao što je i za očekivati od članica obitelji Mint sa LTS genima (LTS – eng. long-term support, dugotrajna podrška korisnicima za softver).

Samo…sirotu Qianu sam još više unakazio negoli Mayu. Akademski život zahtijevao je korištenje nekih programa kojih nije bilo u službenim repozitorijima, ili su repozitoriji imali neku pred-metuzalemsku inačicu, pa mi je instalacija programa često nalikovala na državnu administraciju u Hrvatskoj – tu dodaj PPA, tamo raspakiraj .deb datoteku, pa poskidaj dodatne pakete, pa još u konzolu ukucam krivo slovo ili zaboravim od nervoze pritisnuti Enter i pitam se zašto se “tutač” smrznuo. Qianu sam razrezao i prekrpao uzduž i poprijeko.

 

U međuvremenu, moj obrazovni put skrenuo je u Švicarsku, na Institut Paul Scherrer, gdje me je dočekao Scientific Linux, distribucija temeljena na RedHat Enterprise Linuxu koju razvijaju i održavaju američki Fermilab i naš “domaći” CERN. Bilo je to prvi put da sam, barem što se Linuxa tiče, osjetio navalu spremnosti dok nam je inženjer objašnjavao kako manipulirati datotekama koje su u sebi sadržavale naše mjerne rezultate.

Montiranje raznih diskovnih particija na Linux root stablo Izvor: wiki.open.hr

Znao sam što je to. Znao sam za Terminal, bilo je lako slijediti upute i elegantno tipkati po tipkovnici, pa čak i riješiti jedan problemčić s redoslijedom sinkronizacije datoteka između dva računala. Nakon gotovo četiri godine u svakodnevnom životu, Linux je pokucao i na vrata profesionalne djelatnosti, makar na trenutak. Ne znam zašto, ali osjećao sam se nekako neobjašnjivo ponosno. Ma rasturao sam u tom Terminalu skoro k’o Vl@do.

 

Arch i IKEA: “uradi sam” pristup

 

Vrativši se iz Švicarske krenuo sam u nabavu namještaja. IKEA, zarazna koketa kakva jest, pogotovo ona autohtona švedska, natjera vas na pažljivo biranje namještaja koji ćete radi uštede složiti sami.

“Pa kud namještaj, tud i operativni sustav”, pomislih. Došlo je vrijeme za sljedeći korak i upoznavanje s “uradi-sam” distribucijama Linuxa.

Ne, nisam se ni najmanje veselio ideji instalacije Archa. Pokušao sam jednom i obeshrabrio se, unatoč pozamašnoj priručnoj dokumentaciji koju distribucija nudi. Međutim, Arch je imao onu troslovnu poslasticu kojom me je vabio – AUR. Alternativa je bio starješina Debian, koji također ima bogate repozitorije, ali… Ali, kad malo bolje razmislim, Debian i Arch nisu toliko različiti. Sustav je stabilan i postojan onoliko koliko to želi njegov korisnik. Razlika između rolling-release i stable-release distri možda i nije toliko velika.

Bilo kako bilo, trebala mi je promjena.

Pokušao sam “varati” koristeći prečice poput Antergosa i Manjara, ali jednom musavcu se kukavički smrznuo grafički dijalog za instalaciju tri puta za redom, a drugi balavac se nikako nije nadograđivao. Nije bilo druge nego skinuti taj nesretni .iso, pljunuti u ruke i čitati Archov priručnik za početnike, red po red, slovo po slovo.

Istini za volju, osnovna instalacija je prvi put prošla dobro, ali moj (odjednom) glupi “tutač” nije podizao moje omiljeno sučelje (“Tehnologija je kriva, a ne ja”, bio sam pompozan). Sustav se podizao samo u root konzolu, a za grafičko sučelje je trebalo unijeti dodatnu naredbu. Naknadna provjera konfiguracijskih datoteka nije otkrila problem.

Tupson kakav ponekad jesam, išao sam kopati po BIOS-u. Tamo sam otkrio da ovo moje gov…moj “tutač” može imati i legacy i UEFI boot mod. Ne znajući što odabrati (u podsvijesti mi je odzvanjao neki članak o UEFI-iju i Linuxu), otišao sam na LZS nakon mjeseci izbivanja.

Mora da je Tuxiniji već bio pun kufer mog silovanja njezinih distribucija pa je poslala spasenje u liku i djelu kolege forumaša Cooleecha i njegove skripte koja automatizira gotovo cijelu instalaciju. Njemu ovom prilikom zahvaljujem.

Kasnije sam iskopao informaciju o Architectu. Ne, nisam zakoračio putem Archa; poput izdajice, nisam slijedio The Arch Way. Znam…znam da sam počinio Archogrđe, ali već ćemo se Tuxinija i ja nekako nagoditi. (Jel’ voli haringe?!)

Nakon što sam još malo ispolirao sustav (samostalno – pljesak, molim) osposobljavanjem WiFija, rukama, nogama i zubima sam zario u tkivo AUR-a. Uz malo “jogurta”, naravno.

 

Sazrijevanje uz Linux i smisao slobodnog softvera

 

I gdje sam sada, samo četiri dana (dok ovo pišem) nakon instalacije Archa i skoro četiri godine života s GNU/Linuxom?

Nemam pojma. Mogao bih se pozvati na posljednji odlomak iz mojeg prethodnog javljanja i reći da su ove četiri godine Linuxa učinile više za moju računalnu pismenost negoli prethodnih 15 godina s Windowsima. Ali tu sam sanjarsku priču već ispričao. Ovaj put je motivacija ipak nešto ozbiljnija.

Postoji neki čudan gušt u gledanju onih pomalo Matrixovskih hijeroglifa koji prelaze crnilom komandne linije dok se kompajlira program iz AUR-a – program koji mi je potreban za otkrivanje fizikalne zakonitosti. Iako uopće te hijeroglife ne razumijem, ipak imam osjećaj da nešto stvaram, pa makar po tuđoj, već unaprijed pripremljenoj recepturi, slično kao i namještaj iz IKEE.

matrix – CLI

Ali stvaram za sebe, a možda i za druge. Ponekad program, ponekad glazbu, ponekad esej. Na kraju krajeva, stvaram i gradim vlastiti život, uz jedan pomalo neobičan hobi.

Ako posljednjih mjeseci imalo osluškujete vijesti, što domaće, što strane, onda ćete razumjeti kad kažem da je ta sloboda stvaranja ugrožena u vremenu, prostoru i društvenoj dinamici koja trenutno vlada. Nedavna vijest o hakiranju Mintovih stranica me iz nekog razloga podsjetila na Bataclan, pa potom i na Beirut, i kenijsko sveučilište, nedavni Berlin i Ankaru.

Kao što su Bataclan i Beirut napad na slobodu življenja i stvaranja života, tako su slučaj Minta i ACTA-e upereni na slobodu stvaralaštva, pogotovo u ovo doba digitalno-informacijske, post-industrijske revolucije (a o slobodi domaćih medija da i ne govorimo). Na istu onu slobodu koju je Richard Stallman zapečatio u svoj GNU manifest, a pokojni Ian Murdock u svoj Debian i u pripadajući društveni ugovor.

I dalje stojim iza usporedbe da su Linux distre (i ne samo distre ili GNU softver, već i razvoj softvera i/ili hardvera općenito) poput glazbenih pravaca. Debian, Nokia 3310 i Tetris podjednako su stvaralački klasici kao i Bethoveenova 9. simfonija, Freddiejeva “Bohemian Rhapsody” ili “Thunderstruck” AC/DC-a.

Ali ne razumijem…kako su dobronamjerne ideje poput Zamenhofovih, Coubertinovih ili Stallmanovih uspjele opstati u svijetu Bataclana i ACTA-e? Što motivira dobrovoljce da u AUR-u održavaju softverske pakete svježima ili da lokaliziraju softver za jezik koji svi gledaju s podsmijehom, premda su i mnogo popularniji klingonski i kvenijski podjednako umjetni? Zašto toliki naivci hrle volontirati na Olimpijske igre koje su više postale “parada dopinga i kiča”? Koji ih đavao goni da, unatoč urušavanju takvih institucija, i dalje hrle k njima?

Ili možda…?

Možda nastavljaju volontirati usprkos tim zaprekama! Kao što je Hrvoje Marjanović pisao u svom članku, “… treba nastaviti svirati, pisati, kompajlirati, stvarati i živjeti punim plućima – svim šupcima u inat”.

Zato uzmite svog “pingvina”, “jabuku”, “prozor”, “vražićka” ili nešto posve deseto i učinite nešto s njima. I uvijek imajte na umu – zadnju riječ imate vi, ne vaš operacijski sustav, ma koji god on bio.

P.S. – Ime Tuxiniji dala je forumašica Abzeenth.

 

Autor: Yorkin

Manjaro 16.03 LXQt – Linux koji budi nostalgiju

15. March 2016 - 9:30
Usred monotonije puca grom iz vedrog neba: objavljen je Manjaro LXQt 16.03. Primjećujem da vuče malo na Windowse, ali ne smeta mi to. Cool je podsjetiti se kako je to izgledalo prije (nove ere).

Kiša pada već danima, sve je trulo, ništa se ne događa. Na forumu vlada zatišje, tu i tamo koji sporadični hitac iz terminala. Beskonačna naklapanja o tipkama i tipkovnicama šire “depru” među članstvom. Nikome se ništa ne da, neki iz očaja čak dolaze na ideju da si nabave MacBook Pro. Grozno. Na IRC-u mrtvilo kakvo već duže nije viđeno.

Usred te monotonije puca grom iz vedrog neba. Kolega Calisto053 jednim postom skreće pažnju da je izašao Manjaro LXQt 16.03 Stable. I stvarno, na službenoj stranici čitam kako je Manjaro zajednica ponosno predstavila svoj novi projekt. Kao i moj “stari” Manjaro, novi LXQt je također prijateljski raspoložen te ima sve što mi treba. Primjećujem da vuče malo na Windowse, ali ne smeta mi to. Cool je podsjetiti se kako je to izgledalo prije (nove ere).

Mislim da mi je cca 2 sekunde trebalo da kliknem na “Download”. Par minuta je trajalo skidanje 982,5 MB teške .iso slike, a stick je već sam poletio prema USB utoru.

Slijedi standardni postupak (toliko puta provjeren):

sudo dd if=manjaro-lxqt-16.03-x86_64.iso of=/dev/sdb bs=4M && sync

Terminal mi uskoro šalje mail da je uredno snimio sliku na stick, a ja mu odgovaram da odmah restarta računalo i pokrene live sa USB-a. Šalim se, naravno da sam sve to morao sam napraviti. Danas se više ne možeš niti u terminal pouzdati.

Malo vuče na Windowse, ali ipak je u duši Arch

Prvo live pokretanje i opet onaj isti osjećaj kad dobiješ novu igračku koju samo trebaš raspakirati. Već dugo ne vidjeh ovako lijepe žute foldere. Divan osjećaj povratka u buduću prošlost.

Wow, moj omiljeni preglednik Chromium je tu i povlači odmah po prijavi sve moje favorite. Nigdje ne nalazim screenshot da to malo poslikam. Na kraju pokušavam sa starim dobrim “Print Screen” i gle čuda – radi. Ostavljam se tipkovnice i miša i odmah po pokretanju terminala podešavam font u “standardno” zelenu boju i kucam naredbu kako bi imao dovoljno vremena pripremiti ovaj prvi screenshot:

scrot -d 10

 

Prvi live shot

 

Odmah se spajam na nas IRC kanal #llinuxzasve.com i bacam kost baš u trenucima popodnevnog drijemanja. Neki se bude i počinje popodnevni install party. Opet je veselo i sve po starom!

Moji me ukućani opet gledaju s čuđenjem i ne vjeruju svojim očima. Na mom monitoru nikada nisu vidjeli žute mape koje sliče na one “njihove”. Po defaultu je, naime, odabrana tema Krosoft koja malo asocira na davne 90-e.

 

Krosoft tema

 

Sad sam opet u dilemi: izabrati grafičku ili CLI instalaciju ili jednu i drugu odjednom? Ipak ide slikovnica… Ostajem, kao i Manjaro, do kraja user friendly i odabirem najlakši put ne bi li privukao još više obožavatelja ove distre. Iako trpim “uvrede” kolega da bi trebao promijeniti nick u “agitprop”. Ne sprječava me da i dalje širim propagandu i da agitiram u korist Manjara najbolje distribucije ikada.

 

Manjaro – grafička instalacija

 

Nakon 20-ak minuta slijedi reboot i Manjaro LXQt je tu. U GRUB-u je zauzeo prvo mjesto. Sada imam tri distre na hardu. I nisam više distrohopper iako se to na prvi pogled čini. Naime, sve tri su Manjaro: 15.12 Xfce 32-bitni i 64-bitni i Manjaro 16.03 LXQt 64-bitni. Tko zna, možda se dogodi i čudo pa jednoga dana promijenim mišljenje (događalo mi se u životu), ali za sada je to sve.

 

Manjaro LXQt desktop

 

Baziran na Archu

Odmah nakon podizanja sustava slijedi puna nadogradnja. E, to volim, to cijenim. Jednom linijom u terminalu riješavam sve ovisnosti, zavisnosti i nadograđujem svoj Manjaro. Pacman je zakon!

sudo pacman -Syyu

 

Pacman – nadogradnja

 

Predinstalirano je više nego dovoljno programa za dobar početak. Moj omiljeni preglednik Chromium + ELinx (pazi ikonu) za surfanje u terminalu. Klikom na ELinx otvara se LXTerminal i slijedi Go to željena adresa. Cool mi je pretraživanje interneta u terminalu. Thunderbird sam morao sam instalirati.

U pomagalima Leafpad za bilješke, te LXImage – lagani preglednik slika. Grafika nudi standardni GIMP i zanimljivi SumoPaint kojim crtamo u pregledniku (web-bojanka).

Pod “Video” se nudi odličan mali, ali meni najbolji mpv player. U uredu sam našao samo AbiWord, moram još samo dodati LibreOffice.
System Tools: htop već instaliran, GParted, Root Terminal (pažljivo s ovim!). Slijedi još i brdo preferencesa. Biti će zabavno idućih nekoliko dana.

Conky Manager sam jednostavno i brzo instalirao. To je riješenje za one koji se ne žele zamarati sa programiranjem i konfiguriranjem. Gotov proizvod na dlanu.

Za snimanje videa koristim Vokoscreen, nedavno otkriven i meni najbolji. Cmatrix, koji se vrti u pozadini, nije došao po defaultu. Uostalom, pogledajte video, sve će vam biti jasnije:

 

 

Prerano je za bilo kakve kritike ili nedajbože sudove jer vrtim LXQt tek dva dana. Ipak, na prvi pogled me osvaja jedako kao i Deepin Terminal kojeg instaliram na svaku novu distru. S LXQt sučeljem se susrećem prvi put i vidim da je još “lakše” od mog Xfce-a. Nikada nisam imao prilike koristiti jake i nove strojeve, pa mi je ostalo u navici vožnja laganijih DE-ova. Zapravo Xfce mi je od prvog dana default, a sa ostalima sam samo eksperimentirao.

Sve u svemu, Manjaro ko Manjaro – pouzdan i brz, no kad otvorim nekoliko tabova u web pregledniku, pokrenem video snimanje, pustim malo glazbe, procesor se spuca na 100% (vidi se i u videu). Ne smeta mi to, jer nikada ne radim toliko poslova u isto vrijeme.

A kakvi su vaši dojmovi???

Nakon instalacije “čujemo” se u klubu obožavatelja na forumu i na našem IRC-kanalu #linuxzasve.com.

 

Osijek Mini Maker Faire 2016.

9. March 2016 - 23:02
Osijek Mini Make Faire sajam održava se 14. svibnja 2016. Pozvani su svi izlagači, hobisti i posjetitelji željni inspiracije i zabave. Ulaz besplatan!

 

Osijek Mini Maker Faire 2016. prvi je događaj takve vrste u Hrvatskoj, a i šire u regiji. Radi se o jedinstvenoj kombinaciji sajma, konferencije i festivala gdje možete pokazati vaše ideje i kreacije, te podijeliti znanje sa drugim “makerima”. Izlagači mogu biti tehnološki entuzijasti, hobisti, znanstvenici, umjetnici svih vrsta i dobi – svima im je zajednička inventivnost, kreativnost i “sam svoj majstor” pristup stvaranju.

 

Osijek Mini Maker Faire organizira se u suradnji sa Maker Media, izdavačem časopisa Make koji oko sebe okuplja globalni “makers” pokret.

Ako radite na projektima koji uključuju robotiku, mikrokontrolere, računala, elektroniku, RC uređaje, virtualnu stvarnost, 3D printanje, lasere, raketarstvo, avio, auto i ino modelarstvo, stare obrte, interaktivnu umjetnost, zelene tehnologije, električne automobile, interaktivne igračke, sve vrste strojeva (što neobičnije, to bolje), održivu proizvodnju hrane…: prijavite se kao izlagači ili voditelji radionica.

Ukoliko želite vidjeti što drugi rade, razmjeniti znanja, dobiti inspiraciju za novi projekt ili samo provesti ugodan dan u druženju s kreativcima svih vrsta, posjetite nas 14. svibnja 2016. u Elektrotehničkoj i prometnoj školi u Osijeku, Istarska 3, od 10:00 do 18:00 sati. Ulaz je besplatan, a zabava zagarantirana!

Sve novosti vezane uz Osijek Mini Maker Faire možete pročitati na službenim stranicama.

“Otvoreni podaci i civilni hakeri” – poziv na konferenciju

28. February 2016 - 16:48
Poziv na konferenciju “Otvoreni podaci i civilni hakeri: Od usamljenih primjera do standarda” koja će se održati u petak, 4. ožujka 2016. godine u Zagrebu.

 

HrOpen – hrvatska udruga za otvorene sustave i internet i ekspertna skupina Programiraj za Hrvatsku pozivaju Vas na konferenciju “Otvoreni podaci i civilni hakeri: Od usamljenih primjera do standarda” koja će se održati u petak, 4. ožujka 2016. godine od 10.00 do 14.00 sati u Algebri, Ilica 242, Zagreb.

 

Izvor: http://codeacrosscroatia.eventbrite.com

 

 

U sklopu hackatona OpenDataDay 2016. – koji se održava povodom međunarodnog Dana otvorenih podatakaudruga HrOpen i njena ekspertna skupina Programiraj za Hrvatsku, uz podršku GONG-a, Povjerenika za informiranje i neformalne inicijative HollaBack! Hrvatska, Vas pozivaju da u petak, 4. ožujka 2016. sudjelujete na otvorenju vikenda građanskih inovacija i panel diskusiji o učenju programiranja u školama u Velikoj Britaniji i Hrvatskoj. Sudionici će raspravljati o postignutom napretku, ali i izazovima u reformi školskog kurikuluma za informatiku.

Cilj ove konferencije omogućiti je raspravu s ključnim dionicima iz vladinog sektora, poduzetnika, neprofitnog sektora i građana u svrhu podizanja svijesti i stvaranja mreže mladih u području programiranja inovativnih rješenja korištenjem otvorenih podataka, kao i ideje za buduće projekte.

U sklopu konferencije održat će se panel diskusija na kojoj će sudjelovati predstavnici Vlade, udruga, privatnog sektora i građani, s koje se kao ishod očekuje formulacija preporuka za kvalitetniju edukacija mladih u području programiranja.

Dodatno, svrha okruglog stola je i razmjena gledišta, iskustava i ideja za prevladavanje prepreka u naporima različitih društvenih dionika da se u pogon stavi ovaj značajan resurs – potencijal informacija javnog sektora u svrhu društveno-gospodarskog rasta.

Okrugli stol je namijenjen stručnoj javnosti, prije svega obrazovnom sektoru, profesorima i učiteljima informatike, privatnom IT sektoru, službenicima za informiranje, urednicima i administratorima podatkovnih čvorova u javnom sektoru, službenicima koji su zaduženi za web sadržaj, stručnjacima za otvorene podatke, kao i drugim zainteresiranim osobama.

Uz izlaganja Povjerenice za informiranje, predstavnika Ministarstva uprave, stručnjaka za školski kurikulum, socijalnih partnera i organizacija civilnog društva, predviđena je i otvorena rasprava na kojoj će sudionici razmijeniti stajališta i iskustva vezana uz razvoj kodiranja u Republici Hrvatskoj i njegovoj praktičnoj primjeni, te razmotriti daljnje korake u kontekstu ostvarenja tog cilja.

 

PROGRAM:

9.30 – 10.00 REGISTRACIJA

10.00 – 12.00 PANEL DISKUSIJA

Sudionici:

  • Anamarija Musa – Povjerenica za informiranje RH,
  • Tomislav Vračić – načelnik sektora za infrastrukturu, Ministarstvo uprave RH,
  • Lidija Kralj – voditeljica stručne radne skupine za kurikulum informatike,
  • Bela Ikotić – Business incubator BIOS ltd. (Member of Osijek Software City),
  • Vedrana Miholić – ambasadorica eSkills inicijative i predsjednica udruge Programerko,
  • Eben Groenwald – UK lead for Coding Education Policy,
  • Tomislav Ciceli – voditelj Službe za Nacionalnu infrastrukturu prostornih podataka u Sektoru za infrastrukturu prostornih podataka, DGU.

 

12.00 – 12.30 KAVA

12.30 – 14.00 RASPRAVA – TRIBINA:

  • Izazovi u radu s otvorenim podacima javne uprave,
  • Izazovi u programiranju aplikacija koje koriste otvorene podatke javne uprave,
  • Daljnji koraci i suradnja na razvoju programiranja za mlade u Republici Hrvatskoj.

 

Molimo na unaprijed rezervirate mjesta i potvrdite dolazak. Detaljnije informacije možete pronaći na službenim stranicama.

 

Izvor: codeacross.codeforcroatia.org

CodeAcross & OpenDataDay 2016. hackaton

28. February 2016 - 16:01
Udruga HrOpen i ekspertna skupina “Programiraj za Hrvatsku” pozivaju Vas na hackathon “CodeAcross & OpenDataDay 2016.” 5. i 6. ožujka 2016. na zagrebačkom FER-u.

 

HrOpen – hrvatska udruga za otvorene sustave i internet, ekspertna skupina Programiraj za Hrvatsku, pozivaju Vas na hackathon CodeAcross & OpenDataDay 2016. koji će se održati idući vikend, 5. i 6. ožujka 2016. godine od 10.00 do 19.00 sati na FER-u, Unska 3, Zagreb.

 

Izvor: http://codeacross.codeforcroatia.org/

 

 

Povodom međunarodnog Dana otvorenih podataka, udruga HrOpen i njena ekspertna skupina Programiraj za Hrvatsku, uz podršku GONG-a, Povjerenika za informiranje i neformalne inicijative HollaBack! Hrvatska, Vas pozivaju da za vikend, 5. i 6. ožujka 2016. sudjelujete na hackathonu, čiji će sudionici imati priliku razvijati aplikacije otvorenog koda vezanih uz vizualizacije na karti, javnu nabavu, pravo na pristup informacijama, ali timovi mogu odabrati i druga područja.

Uz podršku sponzora, organizatori su osigurali vrijedne nagrade. Sudionici hackathona imaju osiguran ručak. Organizatori dodijeljuju određeni broj stipendija za pokrivanje troška puta i smještaja za sudionike koji dolaze izvan Zagreba:

 

Više informacija o temama, projektima, predavačima i bogatom cjelodnevnom programu potražite na službenim stranicama. Na vrijeme rezervirajte mjesta i potvrdite dolazak.

 

Izvor: codeacross.codeforcroatia.org

Linux Mint hakiran – korisnicima se preporučuje oprez

21. February 2016 - 9:27
Clem Lefebvre je na službenom blogu objavio da je hakirana službena stranica, Mint 17.3 Cinnamon ISO modificiran, te se korisnicima preporučuje izniman oprez.

 

Jučer, 20. veljače, hakirana je službena stranica Linux Minta. Mint 17.3 Cinnamon ISO je modificiran, u njega je ubačen backdoor, te je kao takav ponovno postavljen na Mintove poslužitelje. Korisnici koji su navedeno izdanje preuzeli 20. veljače jedini su izloženi, te im se preporučuje izniman oprez. Ostali korisnici koji su ranije preuzeli bilo koje drugo Mintovo izdanje ili “okus” nisu izloženi riziku.

 

Ukoliko ste jučer preuzeli Mint 17.3 Cinnamon ISO, hitno provjerite md5sum:

6e7f7e03500747c6c3bfece2c9c8394f  linuxmint-17.3-cinnamon-32bit.iso

e71a2aad8b58605e906dbea444dc4983  linuxmint-17.3-cinnamon-64bit.iso

30fef1aa1134c5f3778c77c4417f7238  linuxmint-17.3-cinnamon-nocodecs-32bit.iso

3406350a87c201cdca0927b1bc7c2ccd  linuxmint-17.3-cinnamon-nocodecs-64bit.iso

df38af96e99726bb0a1ef3e5cd47563d  linuxmint-17.3-cinnamon-oem-64bit.iso

 

U navedeno izdanje je ubačen backdoor kojeg lako možete pronaći:

/var/lib/man.cy

 

Ukoliko ste jučer preuzeli Mint 17.3 Cinnamon, md5sum vam se ne poklapa ili ste pronašli “man.cy” backdoor, što prije obrišite ISO datoteku. Na sigurno pohranite vlastite podatke, a nakon toga particije na koje ste instalirali navedeni sustav preformatirajte. Ovisno o metodi instalacije, instalacijski USB preformatirajte, a DVD uništite. Preporučuje se i promjena lozinki za web stranice, kao i pridržavanje općih pravila za siguran rad i održavanje računala.

Napad je izveden s IP adrese iz Sofije (Bugarska), a backdoor se spaja na stranicu koja je također hostana u Sofiji. Zasad su poznata imena triju odgovornih osoba, te će biti prijavljeni lokalnim vlastima i tvrtkama zaduženima za sigurnost. Motivi niti razmjeri štete još nisu poznati. Službena stranica Linux Minta, kao i kompromitirani poslužitelji, su ugašeni a pregled i popravci su u tijeku.

Clem je otkrio kako se službena stranica i dosad uglavnom bila izložena DDS napadima. Ovoga puta proboj je izvršen kroz WordPress odakle su hakeri došli do www-data shella.

Iako sve korisnike poziva na oprez, Clem ističe kako su torrent i HTTP poslužitelji potvrđeni kao sigurni. Ukoliko želite preuzeti ISO sliku, učinite to sa HTTP poslužitelja ovdje. I ne zaboravite provjeriti md5 checksum!

 

Nadopuna:

U najnovijoj objavi Clem upozorava sve korisnike registirane na službenom Linux Mint forumu da što prije promijene svoje privatne podatke (korisničko ime, lozinku, e-mail adresu i sl.). Naime, tijekom jučerašnjeg napada hakeri su se uspjeli domoći baze podataka čitavog foruma, zbog čega se korisnicima savjetuje da što prije zaštite vlastitu privatnost i sigurnost.

Podsjetimo, napad se dogodio iskorištavanjem propusta WordPressa čime su hakeri stekli pristup i kontrolu nad glavnim poslužiteljem. Ukraden je www-data, te je kompromitirana ISO slika Minta 17.3 Cinnamon u koju je ubačen backdoor. Izmjenjena ISO slika je postavljena na centralni poslužitelj, te je adresa glavne stranice (kao i backdoor) preusmjerena na zloćudni web server hostan u Bugarskoj (IP: 5.104.175.212). Zloćudni kôd je zapravo trojanac nazvan “TSUNAMI” i ne predstavlja novost. Njegov izvorni kod možete pronaći ovdje.

Kako pobliže doznajemo, na Dark Web stranici za razmjenu ilegalnog sadržaja pojavio se post koji nudi na prodaju “Linuxmint.com shell, php mailer, and full forum dump” za 0.1910 Bitcoina (približno 85$). Ubrzo su, kako se čini, ukradeni podaci i prodani, a dio kôda konfiguracijske datoteke Mintovog foruma je objavljen na Hacker News.

 

LinuxZaSve, s prijateljima okupljenima u zajednicu, zajednički oštro osuđuje napad na Linux Mint. Sve naše korisnike, kolege i prijatelje – bez obzira na razinu poznavanja i korištenja Linuxa i otvorenog kôda – potičemo i usmjeravamo na kreativnost i istraživanje isključivo radi iskrene volonterske međusobne pomoći i razmjene iskustava. Otvoreni kôd promičemo i koristimo za projekte koji će doprijenti svim korisnicima bez iznimke, a stečeno znanje prenosimo drugima. Linux nije hakerski alat! Znanje treba biti otvoreno i dostupno svima! Zajedno gradimo sigurniji svijet!

 

Izvori: blog.mint.com, news.softpedia.com

Predstavljen novi Ubuntu mobitel – Meizu Pro 5

17. February 2016 - 18:52
Canonical je predstavio novi high-end Ubuntu mobitel: Pro 5 Ubuntu Edition kineske tvrtke Meizu.

 

Dana 17. veljače 2016. godine Canonical je predstavio novi high-end Ubuntu mobitel: Pro 5 Ubuntu Edition kineske tvrtke Meizu. Pro 5 je drugi Ubuntu mobitel ove kineske tvrtke koja je prošle godine izdala Ubuntu Edition verziju svojeg MX4 modela.

 

Meizu Pro 5 Ubuntu Edition. Izvor slike – www.ubuntu.com

 

Meizu Pro 5 Ubuntu Edition. Izvor slike – www.ubuntu.com

 

 

O MOBITELU

Hardverske specifikacije mobitela su slijedeće:

  • Zaslon – 5.7″ AMOLED Full HD (1920×1080) s Corning Gorilla Glass 3 zaštitom,
  • CPU – octa core Samsung Exynos 7420 (quad core Cortex-A53 na 1.5 GHz i quad core Cortex-A57 na 2.1 GHz),
  • GPU – Mali-T760MP8,
  • RAM – 3/4 GB LPDDR4,
  • Interna memorija – 32/64 GB,
  • Kamera – stražnja 21 Mpix s  laserskim autofokusom i prednja 5 Mpix,
  • Mreža – 2G/3G/4G,
  • Baterija – 3050 mAh,
  • Dual SIM,
  • Utor za SD karticu do 128 GB (zauzima jedan SIM utor),
  • Hi-Fi Audio.

 

Više detalja o hardverskim specifikacijama ovog mobitela možete pronaći na stranici GSM Arena ovdje.

Mobitel ne posjeduje MHL izlaz za spajanje kabelom na monitor, ali će vjerojatno biti moguća konvergencija u budućnosti kada screencasting preko WiFi mreže bude dovršen. Više o konvergenciji možete pročitati u članku o nadolazećem Ubuntu tabletu.

 

DOSTUPNOST I CIJENA

Uređaj će biti demonstriran na nadolazećem Mobile World Congress sajmu u Barceloni kada će biti moguće i izvršiti prednarudžbu putem Meizuove stranice. Nakon toga mobitel će krenuti u standardnu prodaju za europsko i kinesko tržište, vjerojatno tijekom ožujka ili travnja.

Cijena i detalji oko modela trenutno nisu dostupni, ali bi trebali biti poznati uskoro. Android 3 GB model košta 500 Eura kod jednog od Meizuovih europskih distributera, a 4 GB model košta 550 Eura. Ostaje za vidjeti hoće li cijene Ubuntu Edition verzije biti identične Android modelima.

 

ZAKLJUČAK

Meizu Pro 5 Ubuntu Edition dobrodošao je high-end dodatak trenutnoj kolekciji Ubuntu mobitela; uređaj vrhunskih karakteristika koji će zadovoljiti ukuse hardverski zahtjevnih kupaca.

Na žalost, ne posjeduje MHL izlaz za spajanje na monitor, ali ostaje za nadati se da će konvergencija na ovom mobitelu biti moguća putem Wi-Fi mreže u budućnosti, jer posjeduje procesorsku moć i dovoljno RAM memorije za ugodnu konvergenciju.

Uz BQ Aquaris M10 Ubuntu tablet, Meizu Pro 5 predstavlja novi val Ubuntu uređaja, a Canonical je diskretno najavio i nove uređaje tokom godine. Više o novom tabletu i mobitelu saznati ćemo vrlo uskoro na Mobile World Congress sajmu kada očekujemo i vidjeti ih u akciji.

 

 

Izvor: insights.ubuntu.com

Nadogradnja UEFI firmwarea uskoro na Linuxu

10. February 2016 - 18:54
Linux Vendor Firmware Service (LVFS) korisnicima Linuxa omogućava nadogradnju vlasničkog firmwarea.

 

Četverogodišnjom intenzivnom suradnjom Della, Red Hata, Intela i Canonicala završen je projekt nazvan Linux Vendor Firmware Service (LVFS). Radi se skupu alata i servisa otvorenog koda koji omogućuju nativnu nadogradnju firmwarea na Linux sustavu.

Korištenjem takozvane UEFI Capsule tehnologije (dostupno od UEFI 2.5) krajnjim se korisnicima omogućava brza i jednostavna nadogradnja firmwarea UEFI BIOS-a, ali i ostalog hardvera. Time su lako dostupne dodatne opcije i funkcionalnosti, ispravci bugova, kao i poboljšanje kompatibilnosti s kernelom. U osnovi, LVFS će funkcionirati po uzoru na tradicionalni Driver Manager za očitavanje hardvera, preuzimanje, instalaciju i reinstalaciju firmwarea. Red Hat je već oformio središnji repozitoriji za proizvođače hardvera, razvijatelje i krajnje korisnike koji će koristiti  Linux Vendor Firmware Service.

 

Gnome Software očitava dostupne nadogradnje. Izvor: https://secure-lvfs.rhcloud.com/users

 

Gnome Software očitava firmware i dostupne nadogradnje. Izvor: https://secure-lvfs.rhcloud.com/users

 

 

LVFS obuhvaća skup alata:

  • Centralizirani firmware hosting za proizvođače hardvera, razvijatelje i krajnje korisnike;
  • Gnome Software – grafičko sučelje za fwupd;
  • fwupd – firmware daemon koji kreira popis komponenti (D-BUS API) koje je moguće nadograditi, brine o preuzimanju i instalaciji firmwarea;
  • fwupdmgr – komandno-linijski program za fwupd;
  • appstream-glib – upravlja CAB datotekama (sadrže nadogradnje; moguće ih je zasebno preuzeti i pokrenuti dvostrukim klikom miša);
  • fwupdate – upravlja sa UEFI Capsule, sprema ih na disk, te ih pokreće tijekom pokretanja čitavog sustava;
  • podršku za Linux Kernel 4.2+.

 

Iako je čitav projekt još uvijek u testnoj fazi, LVFS moguće je pronaći u novoj Fedori 23, Debianu Unstable i Ubuntu 15.04, a po prvi puta će biti službeno predstavljen u nadolazećem Dell Edge Gateway 5000. Korisnicima Linuxa ovime je po prvi puta omogućena nadogradnja firmwarea bez prisilnog korištenja Windowsa i njegovih alata.

Ovaj projekt otvorenog koda omogućava dugo očekivanu kvalitetnu podršku za vlasnički hardver, kao i veću razinu sigurnosti. Nadogradnje imaju vlastiti sigurnosni potpis, GPG ključ i checksum, a instalacija s root ovlastima uvelike sprječava backdoor pristup.

Za dodatne informacije posjetite službenu web stranicu ili preuzmite izvorni kod.

 

 

Izvori: en.community.dell.com, secure-lvfs.rhcloud.com

Uskoro stiže prvi Ubuntu tablet s konvergencijom

9. February 2016 - 18:29

Ubuntu Tablet BQ Aquaris M10 – Izvor: http://www.ubuntu.com

 

Početkom veljače – točnije, 04.02. – ove godine Canonical je objavio da će na nadolazećem Mobile World Congressu u Barceloni predstaviti prvi Ubuntu tablet, i to ne bilo kakav, već onaj s konvergencijom.

Proizvođač tableta je španjolska tvrtka BQ koja je do sada u suradnji s Canonicalom izdala i dva Ubuntu mobitela, BQ Aquaris E4.5 i E5 HD. Radi se o modelu Aquaris M10 kojim ćemo se pozabaviti u ovom tekstu.

Što je to “konvergencija”?

Primjer konvergencije s Nexus 4 mobitelom – Izvor: http://www.softpedia.com

 

 

Što je to konvergencija (ili na engleskom convergence)? To je koncept gdje se mobilni uređaj kao što je mobitel ili tablet spoji na periferne uređaje u vidu monitora, tipkovnice i miša te služi kao desktop računalo. Pri tome se korisničko sučelje i aplikacije iz mobilnih pretvaraju u svoju desktop verziju.

Upravo za tu svrhu Canonical je razvio korisničko sučelje Unity 8. Također, jedan od ciljeva konvergencije za Canonical jest unificirani operativni sustav koji će raditi na više različitih uređaja. S tim na umu se dalje razvija Unity 8 za desktop, kao i Snappy baza koja bi trebala donijeti velike i pozitivne promjene, ali o tome nekom drugom prilikom.

Ubuntu Tablet BQ Aquaris M10 Convergence

Ilustrativni primjeri konvergencije sa spojenim monitorom – Izvor: www.softpedia.com

 

Dosad su samo dvije kompanije pokušale ovo ostvariti: Microsoft sa svojim Continuumom i Canonical s Ubuntuom.

Razlika između Continuumove i Ubuntuove konvergencije je u tome da Continuum ne nudi potpuno iskustvo korištenja desktop Windowsa, dok Ubuntu može ponuditi potpuni desktop zahvaljujući mogućnosti pokretanja X aplikacija preko XMir protokola. U praksi to znači da korisnik može svoje desktop računalo nositi svuda sa sobom u vidu mobitela ili tableta, što je posebno korisno za ljude koji puno putuju, ili za poslovne korisnike.

Tablet je najavljen kao prvi u nizu konvergentnih uređaja, a nagađa se da bi idući uređaj mogao biti konvergentni mobitel.

Koje novitete možemo očekivati?

Prema nepotvrđenim informacijama, tablet pogoni još neobjavljena 16.04 LTS verzija Ubuntu Toucha s nekim dodanim elementima koji će kasnije postati dostupni i za postojeće Ubuntu uređaje. Mislim da je ovdje riječ o Snappy tehnologiji, jer je predviđeno da svi Ubuntu mobilni uređaji najprije prijeđu na 16.04 LTS, a nakon toga na Snappy bazu. X aplikacije u DEB formatu instaliraju se u sandbox okruženje uz pomoć alata nazvanih Puritine i Libertine. Puritine je container za Libertine, a Libertine omogućava korisnicima stvaranje izoliranih sandbox containera za instalaciju X aplikacija u DEB formatu. O ovome ćemo vjerojatno znati više nakon predstavljanja na Mobile World Congress sajmu.

Osim toga, u pripremi su još dva noviteta za Ubuntu na mobilnim uređajima. Prva novost je mogućnost spajanja postojećih Ubuntu mobitela na monitor screencastingom preko bežične mreže u stilu Miracasta (budući da postojeći modeli ne posjeduju HDMI priključak). Druga je to da ćemo moći priključiti zaslon mobitela na monitor i koristiti ga kao touchpad i/ili tipkovnicu.

Ubuntu mobitel kao touchpad i tipkovnica. Izvor slika – www.softpedia.com

 

 

Ilustrativni primjer desktop načina rada bez priključenog monitora – Izvor: www.softpedia.com

 

Detalji o tabletu

Ubuntu Tablet BQ Aquaris M10 Convergence

 

Hardverske specifikacije tableta su sljedeće:

  • Zaslon – 10.1″ Full HD IPS
  • CPU – 64-bitni quad core MediaTek MT8163A na 1.5 GHz
  • GPU – Mali-T720 MP2 na 600 MHz
  • RAM – 2 GB
  • Interna memorija – 16 GB
  • Slot za SD karticu do 64 GB
  • Kamera – zadnja 8 mpx i prednja 5 mpx
  • Baterija – 7280 mAh
  • Wi-Fi, Bluetooth, GPS
  • Micro-HDMI izlaz.

Cijena Android modela na BQovim stranicama iznosi 259.90 EUR plus troškovi poštarine. Očekuje se da cijena Ubuntu modela neće biti (značajno) veća, jer se BQ Aquaris E4.5 i E5 HD u Ubuntu verziji prodaju po istoj cijeni kao i Android modeli. Ovaj tablet bi se na tržištu trebao pojaviti u drugom kvartalu 2016. godine.

Službene informacije o tabletu možete pronaći ovdje, a možete i iskazati svoj interes ispunjavanjem forme koja će vas obavijestiti kad tablet postane dostupan.

Željno iščekujemo službeno predstavljanje tableta i više pojedinosti o njegovim značajkama. A vi? Podijelite svoje dojmove i očekivanja u komentarima.

Predstavljeni planovi razvoja Minta 18

30. January 2016 - 19:29
Clement Lefebvre predstavio zanimljive promjene u izgledu i vizualnom identitetu Minta 18, kao i  projekt X-aplikacija.

 

Clement Lefebvre, čelni čovjek Linux Minta, na službenom je blogu objavio zanimljive planove vezane uz daljnji razvoj. U poduljoj objavi detaljno je objasnio kakve nas promjene očekuju u izgledu i vizualnom identitetu ove popularne distre. Predstavio je započeti projekt X-aplikacija (X-Apps), kao i ostale novosti u skorom Mintu 18.

 

Novi vizualni izgled

U ranijoj objavi Clem je najavio mogućnost vizualnog redizajniranja novog Minta što je podiglo popriličnu prašinu i nemir među korisnicima. Ovog puta Clem umiruje javnost i podsjeća kako je stav razvojnog tima vrlo konzervativan po pitanju izgleda, korištenja i funkcionalnosti korisničkog okruženja. Radi toga su, nakon prestanka razvoja GNOME 2 i uvođenja Unity i GNOME 3 okruženja, sami prionuli poslu i kreirali vlastita radna okruženja koja će zadovoljavati njihove zahtjeve, ali i zahtjeve većeg dijela korisnika. Isto tako, prihvaćanjem LTS (Long Term Support) strategije šalje se jasna poruka kako nema govora o “eksperimentiranju” nauštrb zadovoljstva korisnika. Upravo je takav pristup i obavljen posao oblikovao Linux Mint kakvog danas poznajemo i kog se pouzdajemo.

Clem podsjeća kako u suvremenom dizajnu prevladava trend znakovitog naziva flat – jarke boje bez gradijenta, minimalistički widgeti i dvodimenzionalnost. Razvojni tim uvijek ide ukorak s trendovima, ali ih ne prihvaća stihijski. Važnije je promišljati o smjerovima razvoja i slušati potrebe korisnika.

Mint ima čvrst stav o vlastitom identitetu i odnosu prema korisnicima, stoga će i novi vizualni izgled biti podređen tome. Mint 18 tako donosi redizajniranu službenu Mint-X temu i nove ikone. Novi će izgled, kako se najavljuje biti moderan i profesionalan, ali bez minimalizma i flashy boja. Zanimljivost je i to što će se isporučiti obje teme: Mint-X tradicionalna i moderna, čime se korisnicima bez prisile daje mogućnost zadržavanja izgleda Minta 17.

 

X-aplikacije (X-Apps)

Najavljuje se i uvođenje novog projekta nazvanog X-Apps. Riječ je o korištenju GTK aplikacija neovisno o grafičkom okruženju bez potrebe instaliranja zavisnosti koje dolaze s njima. Ideja je potekla zbog problema u kompatibilnosti s GNOME 3.18 okruženjem, koji je osnova Cinnamona. Novo izdanje 3.18 primilo je veliki broj ključnih nadogradnji zbog čega se uvelike razlikuje od 3.10 prethodnika. To je uzrokovalo brojne probleme i nekompatibilnost s GTK aplikacijama, ali i ostalim komponentama koje u Mintu 17.x prvenstveno koristi Cinnamon, ali i Xfce i MATE. Ono što se sada bolje integrira u GNOME Shell, drugdje izgleda kaotično. Da čitava stvar za Mint bude još teža, čak se i Unity u potpunosti oslanja na GTK aplikacije, GNOME aplikacije i okruženje. Važno je naglasiti da se ovdje ne radi samo o problemima koje je Mintu donio GNOME 3.18, već i o brojnim komplikacijama uzrokovanim novim i starim zakrpama, tj. gomilanjem kôda bez njegova pročišćavanja. Mint je dosad ovakve probleme zaobilazno rješavao dodavanjem vlastitih zakrpa u GNOME (GKT i aplikacije), forkanjem ili korištenjem starijih izdanja aplikacija (downgrade i freeze; npr. Mint koristi Gedit 2.30). Međutim, ta rješenja djeluju samo privremeno.

S druge pak strane, razvojni tim je zaključio kako, dugoročno gledano, nema smisla posvetiti se razvoju nativnih aplikacija samo za jedno okruženje budući da one gotovo bez prepreka (potrebno je vrlo malo zavisnosti) mogu raditi unutar ostalih okruženja. Nepotrebno je trošiti vrijeme i energiju u nativne aplikacije za Cinnamon kada se one, uz manje preinake, mogu koristiti u MATE-u ili Xfce-u. Clem tako objašnjava da se zbog sličnih razloga donekle zapustio razvoj MATE okruženja. Mintova ideja novih aplikacija bila bi univerzalna i generička, prilagođena za sva tri okruženja (možda, s vremenom, i za ostala). O tome se već dulje promišlja, a po prvi puta će biti predstavljena u idućem Mintu 18.

Takozvane X-aplikacije zamišljene su kao set generičkih GTK3 aplikacija s tradicionalnim sučeljem, a bile bi predinstalirane u Cinnamonu, Xfce-u i MATE-u, čime bi se postigao konzistentniji izgled unutar korisničkog okruženja. Važnije od toga je što će takve cross-platformske aplikacije dokinuti zavisnost o GNOME 3 okruženju, te istodobno omogućiti značajniji zamah u razvoju kroz uvođenje novih mogućnosti i poboljšanja. Takvo što je dosad zahtijevalo mnogo energije i vremena upravo zbog navedenih problema s kompatibilnosti i nekonzistentnosti kôda.

Prva predstavljena aplikacija takvog tipa jest xedit – program za uređivanje teksta.

 

xedit – text editor. Izvor: http://blog.linuxmint.com/?p=2985

 

 

Značajke:

  • Nastao je kao fork Plume 1.2 (Gedit 2.30), rađen u GTK3. Izgleda potpuno jednako i radi na isti način.
  • Naziva se “Text Editor” te, budući da je generička aplikacija, jednako izgleda u Cinnamonu, MATE-u i Xfce-u.
  • Koristi GTK, te podržava HiDP.
  • Ne ovisi o pojedinom grafičkom okruženju niti se svojim postavkama vezuje uz njih, za razliku od Gedita/Plume.
  • Više nije potrebno zamrzavanje u repozitoriju točno određeno starije izdanje koji se potom forka (primjerice Gedit 2.3 -> Pluma 1.2). Od sada korisnici slobodno i neovisno mogu instalirati čak i najnovije GNOME aplikacije (Gedit 3.18).
  • Najvažniji potencijal je što se ove aplikacije ne moraju razvijati samo za Mint, već i ostale distribucije neovisno o grafičkom okruženju. Na taj način bi se ubrzao razvoj i značajno poboljšala kvaliteta velikog broja aplikacija (za primjer se navodi sublime-text), ali i čitavog Linux ekosustava u cjelini. Clem navodi kako je Mintov tim itekako spreman pomoći.

 

U odgovoru korisnicima Clem pojašnjava da je prijelazom na novi tip aplikacija moguće izgubiti neke funkcionalnosti starih. Za primjer navodi pojedine MATE (GTK2) aplikacije poput Plume koja više neće imati lockdown support ili Caja koja bi mogla izgubiti pojedine dodatke pisane u starijim verzijama Pythona. Struge strane, zbog LTS podrške nužno je i nadalje održavati GTK2 Plumu, što dodatno komplicira čitav proces.

Naglašava kako čitav prijelaz neće biti nimalo lak ali, kako tvrdi, nema konkretnog argumenta zbog kojeg bi se razvijale aplikacije specifične samo jednom okruženju. Samim time, njihov razvoj i održavanje postat će u mnogočemu jednostavniji.  Spomenut je i novi Xplayer nastao iz Totema 3.10.

X-aplikacije neće ući u KDE, koji se ni dosad nije bitnije razvijao na Mintu. Gotovo nepremostivu prepreku predstavlja bitno različit koncept tog okruženja, njegove vlastite aplikacije, razvojni alati, nova Plasma 5, očekivanja korisnika, komunikacija s razvojnim stručnjacima, čak i različita filozofija.

 

Ostali planovi vezani uz Mint 18

Kako smo ranije pisali, novi Mint 18 LTS biti će baziran na Ubuntu 16.04. Iako još nema naznaka o novom kernelu, Ubuntu razvojni tim je nedavno objavio da će njihovo buduće izdanje biti isporučeno s novim 4.4 LTS kernelom. Stoga, izvjesno je isto očekivati i za Mint.

Velika je nepoznanica hoće li korisnici dobiti mogućnost nadogradnje 17 -> 18 ili će biti potrebno izvršiti clean install. Ipak, Clem ohrabruje kako se na tom problemu intenzivno radi.

Navedene promjene će podjednako zahvatiti glavnu Mintovu granu razvoja (Ubuntu baza), jednako kao i LMDE “Betsy” koji će ih prvi usvojiti. Prvom aplikacijom novog tipa možemo smatrati Blueberry – novi bluetooth client.

 

Linux Mint nam ponovno priprema brojna iznenađenja i uzbudljivu godinu!