Text Size

Linux za sve

Syndicate content
Regionalna web publikacija posvećena Linuxu i otvorenim sustavima.
Updated: 1 hour 38 min ago

Može li Jolla ono što nije mogao Canonical?!

22. November 2014 - 17:32

Ok, naslov zvuči pomalo senzacionalistički no to mi se pitanje jučer nametnulo dok sam pratio raspravu na forumu oko najave kako Jolla kreće u prikupljanje sredstava za izradu Jolla tablet računala. I prema onom što sam vidio desetak minuta prije nego sam odlučio ovo napisati.. izgleda da može!

indiegogo – jolla tablet

Hmm.. za Canonical ste vjerojatno čuli no tko je Jolla?! Ukratko, Jolla je Finska tvrtka pod čijim krovom su se okupili ponajbolji bivši zaposlenici Nokije koji su nekad radili na mobilnom operacijskom sustavu MeeGo (vrlo kratko je zaživio na Nokiji N9). Nakon odlaska iz Nokije (zbog neslaganja sa politikom tvrtke da sve svoje resurse ulože u Windows Phone 7 OS) ekipa je uložila sva svoja sredstva u razvoj Sailfish OS-a kojeg danas imamo na Jolla pametnom telefonu i koji naoko po zastupljenosti na tržištu ako gledamo broj prodanih Smartphonea pokretanih Androidom, iOS-om ili WP nije velik.

Međutim kod Jolle je možda bitnije nešto drugo što se može vidjeti iz njihove najave da krenu s razvojem Jolla Tableta. Naime, 19. studenog Jolla je na IndieGoGo objavila da im je cilj prikupiti 380 000$ za 20 dana kako bi dovršili razvoj svog tableta te kako bi u svibnju 2015. godine mogli krenuti s isporukom gotovog proizvoda pokretanog Sailfish OS-om prvim kupcima.

I tu dolazimo do pitanja iz naslova. Svima koji su pratili Canonicalov pokušaj prikupljanja 32 mil $ u Ubuntu Edge kampanji poznato je da je nakon zadanog roka od 30 dana ista propala te da je po IndieGoGo pravila financiranja sav prikupljeni iznos od 12.800.000 $ morao biti vraćen. Ok, Jolla si nije postavila tako visok cilj no isto tako Jolla nema tako veliku zajednicu korisnika, odnosno velik broj zainteresiranih budućih korisnika kao što ih ima Canonical. A Jolla je svoj cilj da prikupi 380 000 $ ostvarila samo nekoliko sati nakon što je kampanja pokrenuta dok je do trenutka kad sam počeo pisati ovaj članak (za manje od 24 sata) već prikupila više od 950 000 $.

jolla tablet

I zapravo te dvije nepovezane kampanje govore nešto drugo. Govore da je ljudima dosta kontrole tvrtki što će i kako raditi sa svojim kupljenim hardverom i softverom i u tome se možda nazire početak novog doba borbe pojedinaca za slobodni softver kao što je to prije desetak i više godina bilo sa GNU/Linuxom jer ne zaboravimo ni tada GNU/Linux nije donosio ni upola ugode u radu ili kompatibilnosti s postojećim hardverom no opet je odricanjem nekolicine uspio i sazrio u OS koji je danas ravnopravan, a u nekim segmentima i bolji od vlasničkog softvera.

I zato, želim i nadam se da će Jolla i njihov Sailfish OS 2.0 uspjeti te da ćemo na proljeće sljedeće godine imati mogućnost izbora tablet uređaja sa slobodnim softverom.

 

 

EDIT: Nakon što sam dovršio pisanje članka ponovno sam pogledao web stranicu Jolle i dočekalo me malo iznenađenje. Naime, vidjevši odaziv ljudi na pokrenutu kampanju te prikupljenih 1 mil $ za manje od 40 sati, Jolla je napravila nešto što tvrtke kojima je primarno profit u mislima ne rade.. do 25. studenog su snizili cijenu Jolla Smartphonea sa 349$ na 249$.

CELEBRATION SALE OFFER

HULK traži predavače i moderatore za drugi Virtualni dan slobodnih i otvorenih tehnologija

21. November 2014 - 18:11
U nedjelju 7.12.2014. će se održati drugi “Virtualni dan slobodnih i otvorenih tehnologija”. Cilj ovakvih okupljanja je povećanje vidljivosti te povećanje same FLOSS zajednice u regiji.

 

Više o samom projektu, te kako je prošao prvi “Virtualni dan” možete vidjeti na ovoj poveznici. Predavanja poslušajte na HULK-ovom youtube kanalu:

//www.youtube.com/watch?v=QbsLv0JqdqQ

HULK poziva da im se jave svi zainteresirani za održavanje predavanja i moderiranje rasprava. Teme predavanja mogu biti jednostavne, npr. kako instalirati neki softver ili kako se uključiti u neki projekt. Naravno, teme mogu biti i kompleksne, npr. kako automatizirati 100+ servera pomoću Ansible-a ili kako poslati Linux zakrpu…… Prepuštamo vama na volju.

Prima se maksimalno 4-6 predavača/ica. Znači, ili 4 predavača/ica i svatko ima 20 minuta vremena za predavanje + 10 minuta za pitanje/odgovor, ili 6 predavača/ica i svatko ima 15 min za predavanje + 5 minuta za pitanje i odgovor.

Predavanja će se održavati putem Google hangout on Aira, a preko IRC-a će se moći postavljati pitanja.

Svi koji su zainteresirani za predavanja ili moderiranje se trebaju najkasnije do 25.11.2014.(uključujući i taj dan) javiti HULK-u, ili na naš forum.

30 Linux Kernel Developer Work Spaces in 30 Weeks

20. November 2014 - 6:28

Danas korisnici GNU/Linuxa uobičajeno kroz redovne nadogradnje svojih distribucija dobivaju i nadogradnje kernela, ispravke uočenih bugova ili druga poboljšanja te navedeno prihvaćaju zdravo za gotovo bez razmišljanja o ljudima koji stoje iza tog posla. Kako bi korisnicima približio odgovorne za taj posao i kako bi korisnici koje zanima malo više mogli barem virtualno upoznati Kernel Developere, TheLinuxFoundation je u lipnju 2012. godine pokrenuo projekt pod nazivom “30 Linux Kernel Developer Work Spaces in 30 Weeks” u kojem je Jennifer Cloer do lipnja 2013. godine kroz riječi, slike i poneki videozapis odradila 33 intervjua s danas vodećim Kernel Developerima. Nakon male stanke, Libby Clark je nastavila sa projektom te je zadnji intervju objavljen u listopadu ove godine.

Linux Kernel Developer Work Spaces – Izvor: LinuxFoundation-YouTube

Uglavnom, ako vas je ikad zanimalo kako razmišljaju, zašto se bave time što rade i kako su počeli te kako izgledaju njihova radna mjesta na kojima iz verzije u verziju unaprjeđuju Linux Kernel na zadovoljstvo korisnika, sve do sad objavljene intervjue možete pronaći na ovoj poveznici, a mi vam za ogledni primjer prenosimo nekoliko video zapisa.

Objavljen šesti broj GIMP Magazinea

18. November 2014 - 8:30

Nakon skoro godinu dana s nama je novi broj Gimp Magazinea. I to ne samo novi broj već i koncepcijski potpuno promijenjen časopis. Nakon prvotnog malog šoka uzrokovanog promjenom omjera stranica časopisa koji je sad u formatu 16:9, pročitao sam “Riječ urednika” u kojem Steve Czajka potanko objašnjava razloge i smjer u kojem nastavljaju s razvojem Gimp Magazinea.

 

Gimp Magazine br.6 – stranice 2-3

 

Nakon pročitanog uvodnika nije preostalo ništa drugo nego da pritisnem F11 na svojoj tipkovnici kako bi preglednik PDF dokumenata prebacio na full screen prikaz i krenuo s listanjem i čitanjem što je ekipa Gimp Magazinea ovaj put spremila.. i da, trebam li uopće spomenuti kako novi format Gimp Magazinea dobro pristaje monitorima širokog formata.

 

Gimp Magazine br.6 – stranice 34-35

 

Gimp Magazine je i dalje besplatan za preuzimanje te ga možete skinuti s ove poveznice.

Izvor: http://gimpmagazine.org/

Objavljen Ubuntu 14.04 MATE

13. November 2014 - 11:52

Prije par dana iz “pera” našeg Calista, imali ste priliku na ovim stranicama pročitati recenziju Ubuntu 14.10 MATE. Danas donosimo vijest da je 11. studenog na službenom blogu, Martin Wimpress objavio da je dostupna za preuzimanje i verzija Ubuntu 14.04 MATE i to u tri okusa; 32 i 64 bit za Intel/AMD PC računala te 64 bit za Mac računala. Prema napisanom, ovo izdanje rješava nekoliko problema prisutnih u 14,10 izdanju, a dodaje neke dodatne osobitosti uz najbitniju stavku da se radi o LTS izdanju.

 

Ubuntu 14.04.1 MATE – desktop

MATE 1.8.1

Ubuntu 14.04.1 MATE – Control Centar

 

Neke od promjena su; nadogradnja Ambiant-MATE i Radiant-MATE teme, dodani wallpaperi, dodan “libnss-mdns LP #1380945″, “faces pixmaps LP #1385822″, “policykit-desktop-priviledges”, dodana i omogućena podrška za neke indikatore i njihov izgled, dodan MATE Menu (fork MintMenua) te MATE Tweak (fork MintDesktopa), a puni popis promjena možete vidjeti ovdje.

Ubuntu 14.04.1 MATE možete preuzeti ovdje.

 

 

Deset godina Firefoxa!

11. November 2014 - 10:33
Prije deset godina, od strane Mozilla Foundationa, objavljen je web preglednik Mozilla Firefox 1.0.

Dan nakon što smo objavili članak u kojem se kolega “Calisto” bavio smjerom u kojem se razvija web preglednik Firefox te njegovim alternativama, Johnathan Nightingale (jedan od potpredsjednika Firefoxa) je na svom blogu objavio vijest povodom desetog rođendana Firefoxa kako je kompanija svjesna da milijuni korisnika diljem svijeta i dalje vjeruju u projekt Firefox te da su osluškujući njihove želje i potrebe za privatnošću na internetu usmjerili svoje napore u cilju izdavanja verzije web preglednika s posebnim naglaskom na privatnost i davanje veće kontrole korisniku.

Kao prvi korak u tom smjeru je uvođenje DuckDuckGo kao defaultne web tražilice umjesto dosadašnje Googleove tražilice, a imajući u vidu da DuckDuckGo uz sve druge kvalitete ne prati i pamti navike korisnika u pretraživanju pojmova. Nadalje, imajući u vidu da dobar dio korisnika dijeli svoje računalo s članovima obitelji ili radnim kolegama na poslu te da često zaboravi pokrenuti pretraživanje interneta u private browsing modu, uvedena je funkcija Forget (zaboravi) koja od korisnika traži smo odluku za koliko vremena će web preglednik “zaboraviti” rezultate pretrage te se nakon toga on sam brine za ostalo. Sve navedeno je dostupno za desktop i mobilnu platformu web pretraživača, a biti će vidljivo i objašnjeno u tutorijalu nakon nadogradnje preglednika.

 

Forget – Izvor: blog.mozilla.org

 

Osim kućnih korisnika, novosti povodom desetog rođendana ima i za web programere kojima je od sad dostupna i nova verzija web preglednika – Firefox Developer Edition – koja donosi niz korisnih alata out-of-box.

 

Firefox Devloper Edition

 

Firefox Devloper Edition – početna

 

Firefox Devloper Edition – opće postavke

 

I za kraj ostavljamo najavu - pokretanje projekta Polaris koji za cilj ima istražiti kako još više poboljšati on-line privatnost i kontrolu. Zbog navedenog, donesena je odluka o pridruživanju developera Firefoxa neprofitnim organizacijama CDT (Center for Democracy & Technology) i Tor Project.

Sretan rođendan, Firefox!

Izvor:

https://blog.mozilla.org/

https://developer.mozilla.org/en-US/Firefox/Developer_Edition

https://wiki.mozilla.org/Polaris

Objavljen – Cinnamon 2.4 beta

10. November 2014 - 17:18
Nova verzija Cinnamon okruženja 2.4 službeno će biti dostupna u novoj verziji Linux Mint 17.1 “Rebecca” koja se očekuje krajem ovog mjeseca te u LMDE-u v.2 “Betsy” na proljeće iduće godine.

 

Cinnamon desktop je moderno okruženje koje daje priličnu slobodu prilagođavanja potrebama korisnika, no ono što je možda najbitnije je da ekipa koja ga razvija prati i uvažava želje korisnika te iz verzije u verziju unosi sitne ali bitne promjene i popravlja uočene nedostatke. Kako smo već rekli u uvodnom dijelu, nova verzija Cinnamona 2.4 će biti dostupna u novoj verziji Linux Mint 17.1 “Rebecca” te ovdje predstavljena beta dostupna je za testiranje korisnicima Linux Minta nakon dodavanja “Romeo” repoa. Za ostale distre potražite obavijesti na njihovim službenim stranicama. Pa krenimo s pregledom novosti i poboljšanja.

Poboljšane postavke:

Izgled podešavanja tema je u potpunosti redizajniran te su dodani grafički padajući izbornici:

Novi izgled promjena tema – izvor slike: segfault.linuxmint.com

Izbornik pozadina je također redizajniran i dodan background SlideShow (ova opcija dolazi s appletom SlideShow kojeg je potrebno dodati u panel preko kojeg možete upravljati s postavkama slajda):

Backgrounds SlideShow – izvor slike: segfault.linuxmint.com

Dodana je opcija podešavanja privatnosti…

Podešavanje privatnosti – izvor slike: segfault.linuxmint.com

… kao i podešavanje obavijesti:

Podešavanje obavijesti – izvor slike: segfault.linuxmint.com

Novosti u Nemo upravitelju datoteka

U Nemu je omogućeno mijenjanje boja ikona za lakše prepoznavanje i organizaciju foldera. Također je dodana i ekstenzija “emblems” kojom se mogu uređivati oznake na ikonama foldera.

Izbornik emblemsa – izvor slike: segfault.linuxmint.com

Nemo je dobio i odgovarajuću podršku za Bookmarks. Novi bookmarci se od sada pojavljuju u vlastitom zasebnom odjeljku (ne više u My Computer kao dosad). Osim tradicionalnim načinom (Bookmarks -> Add bookmark) moguće ih je lako kreirati i premještati po drag-and-drop principu.

Prikaz bookmark-a – izvor slike: segfault.linuxmint.com

Poboljšana je i alatna traka u Nemo upravitelju datoteka – po defaultu opcije nisu omogućene (te ih dodajete po potrebi putem vidljive ikone u alatnoj traci) kao što su: Novi folder, Otvori terminal u trenutnom direktoriju, Home ikona… itd. Opcije dodajete i uklanjate preko podešavanja upravitelja → kartica Toolbar.

Ostale novosti su:

  • CJS (Javascript za Cinnamon) se temelji na novu verziju GJS (Javascript za Gnome) u cilju što manjeg zauzeća memorije i pružanju bržeg izvršenja zadatka;
  • Ikone korištene u Cinnamon Settings su sada dodane u Mint-X paket ikona, što povećava odaziv (ovo je se odnosi na Linux Mint);
  • Slično kao u Gnome Shellu, Cinnamon desktop se sada pojavljuje zoom animacijom;
  • Moduli i kategorije u Cinnamon Settings su sada razvrstane po abecedi;
  • Single-button touchpad je sada podržan, pa je klik s 2 ili 3 prsta podesiv (po defaultu oni odgovaraju desnom i srednjem kliku);
  • Od sada je moguće dodati u screensaver prilagođeni datum format, ali i vršiti promjenu fonta i boje teksta;
  • Ispravljeno je puno bugova.

Više o ostalim novostima možete pročitati ovdje.

EDIT: 16. studenog izašla Linux Mint 17.1 “Rebecca” Cinnamon RC released!

Što ako (kad) Firefox sasvim zastrani?

9. November 2014 - 6:54
Donosimo  kratak pregled najkvalitetnijih projekata nastalih iz izvornog koda Firefoxa.

 

Mozilla Firefox jedan je od najpopularnijih web preglednika. Često hvaljen i kritiziran, svojom inovativnošću pomiče granice korisničkog iskustva i širi svijest o važnosti otvorenog koda. Bogate mogućnosti upravljanja profilom kao i obilje dodataka čine ga izuzetno fleksibilnim što može zadovoljiti i najizbirljivije korisnike. Ipak, neke nepopularne odluke poput uvođenja novog “Australis” sučelja, prihvaćanja Digital Rights Management (DRM) politike ili neriješeni tehnički nedostaci, izazvale su nezadovoljstvo kod dijela korisnika i potakle nas da potražimo moguće alternative. I zaista, koje su kvalitetne alternative temeljene na Firefoxu?

Vremenom su različite skupine entuzijasta pokušavale ostvariti projekte prema vlastitim idejama na temelju izvornog koda “vatrene lisice”. Međutim, mnogi od njih su do danas obustavljeni, napušteni ili neslavno propali. S obzirom na planetarnu popularnost i utjecaj izvornika, danas je aktivno začuđujuće malo takvih projekata. Ipak, nije sve izgubljeno. U daljnjem tekstu ćemo predstaviti najpoznatije forkove koji mogu biti odlična alternativa.

 

Ključni uvjeti odabira su:

  • Dostupnost na Linux platformi – neki projekti nisu namijenjeni Linuxu, stoga ih ni ne možemo uzeti u obzir. Isto tako, poželjno je da program bude dostupan u što više različitih distribucija.
  • Kontinuiran razvoj – pretjerana revnost u objavi novih izdanja nije presudna, ali je važan neprestan rad na poboljšanjima. Od napuštenih ili ugašenih projekata nitko nema koristi. Isto tako treba uzeti u obzir da mnogi forkovi ne prate u potpunosti Firefoxova izdanja, jer imaju vlastite ideje razvoja. Stoga ne treba nužno očekivati najnovije tehnološke inovacije.
  • Proširivost dodacima – Firefox ima iznimno bogatu bazu addona koji mogu zadovoljiti gotovo sve potrebe, što ga čini izuzetno prilagodljivim. To je ujedno jedan od glavnih razloga njegove popularnosti. Korištenjem ove pogodnosti svaki fork može povećati svoju šansu za uspjeh.
  • Prijenos profila – budući da se razmatrani projekti temelje na izvornom kodu Firefoxa, nužna je i mogućnost prijenosa profila, tj. kompatibilnost. Ovo je jedna od ključnih odrednica, jer prijenosom postavki spremljenih u profilu korisnik nije primoran mijenjati navike, niti izgubiti udobnost korištenja.

 

1. IceCat i Iceweasel

IceCat, dio većeg GNUzilla projekta, je preglednik koji obuhvaća isključivo slobodan softver. Godine 2007. brendiranjem je izdvojen zaseban projekt prilagođen Debianovom kodu i striktnoj politici, čime je nastao IceCatov mnogo poznatiji rođak – Iceweasel. Iako je prilagođen prvenstveno Debianu, Iceweasel se uz ponešto truda može natjerati na instalaciju na Ubuntu. Za razliku od njega, IceCat je mnogo dostupniji, te dolazi i u ostalim distribucijama koje promoviraju isključivo slobodan softver kao što je, primjerice, Trisquel.

 

IceCat 31
Izvor: http://commons.wikimedia.org/wiki/File:GNU_IceCat_31.png

 

Iceweasel 30
Izvor: http://en.wikipedia.org/wiki/File:Iceweasel-30-debian-jessie.png

 

 

S druge strane, striktna politika GNU softvera može predstavljati prepreku nekim korisnicima. Nedostatak kvalitetne zamjene za Flash, odsutnost brojnih dodataka i alata za web servise, kao i kvalitetnih kodeka može umanjiti zadovoljstvo korištenja. Ako u potpunosti podržavate slobodni softver i spremni ste na kompromise, ovo su izbori za vas.

 

 

2. SeaMonkey

Firefox se s vremenom razvio kao zaseban web preglednik iz tzv. Mozilla Application Suitea, koji je još obuhvaćao mail i RSS klijent (Thunderbird), kalendar (Sunbird), alat za izradu web stranica (Composer) i IRC klijent (ChatZilla). Sve alate je u sebi objedinio SeaMonkey, što ga uistinu čini jedinstvenim.

 

SeaMonkey 2.29

 

Ako želite objediniti različite funkcije unutar istog programa, onda je SeaMonkey odličan izbor za vas! Robustan, stabilan i pouzdan, uz pregršt funkcionalnih opcija, bez problema će izvršiti sve zadatke koje mu postavite. Potencijalan nedostatak je zastarjeli dizajn koji na prvu može odbiti korisnike. Međutim, pravi nedostatak su zapravo njegovi dodaci.

SeaMonkey nije kompatibilan sa svim addonima Firefoxa, već su neki pisani posebno za njega. Da stvar bude kompliciranija, trenutno instalirani dodaci možda neće raditi nakon nadogradnje programa. Stoga se pripremite na potragu za alternativnim dodacima na koje ste dosad navikli na Firefoxu, kao i provjeru njihovih ranijih verzija i kompatibilnosti.

 

 

3. Pale Moon

Riječ je o relativno nepoznatom projektu koji slijedi ideju jednostavnosti i tradicionalno poznatog okruženja. Pale Moon stavlja naglasak stabilnost, produktivnost i suvremenu tehnologiju. Korisnicima olakšava instalaciju, nadogradnju i deinstalaciju putem vlastite skripte, što ga čini specifičnim.

 

Pale Moon instalacija

 

Pale Moon instalacija

 

Pale Moon instalacija

 

Pale Moon 25.0.2 – početna stranica

 

Zanimljivost koju donosi je i pregled tabova. Firefox nikada nije nudio funkcionalan pregled, niti koristan speed dial.

 

Pale Moon 25.0.2 – pregled jako puno otvorenih tabova

 

Budući da se radi o malom projektu, korisnička podrška se odvija na lokalnom forumu. U potpunosti je kompatibilan s addonima, a razvojni tim nudi i vlastite korisne dodatke.
Potencijalan nedostatak je nefunkcionalna opcija za sinkronizaciju. Naime, zbog nadogradnje ove usluge, Mozillini serveri uskoro više neće biti dostupni za izdanja starija od Firefoxa 29, što se odnosi i na Pale Moon. Kao zamjena je stoga ponuđena sinkronizacija preko vlastitih servera uz najvišu razinu sigurnosti. Isto tako, moguće je uspostaviti i vezu preko vlastitog servera. Ipak, sinkronizacija ni kod Mozille od prvog dana nije funkcionirala onako kako je zamišljena, stoga ovo i nije prevelik nedostatak. Za svaki slučaj, pametno je vlastite bookmarke i lozinke spremati lokalno.

 

 

ZAKLJUČAK

Iako sam Pale Moon stavio na zadnje mjesto, osobno me tijekom rada i isprobavanja toliko oduševio da sam morao na forumu otvoriti zasebnu temu o uređivanju i podešavanju Pale Moona pa ukoliko sam ovim člankom i kod vas pobudio zanimanje da ga barem isprobate, svakako je posjetite.

I sad stvarni zaključak. Neovisno o tome što odaberete, alternative uvijek postoje – što je najveća prednost GNU/Linux svijeta. Svaki od nabrojanih projekata već ima vjernu publiku, bez obzira na njenu brojnost. Ako vas ne zanima niti jedan od poznatijih preglednika, postoje brojni neovisni projekti kao što su QupZilla, Midori, Maxthon (zatvorenog koda), Konqueror ili Epiphany. Ostvarite vlastite potrebe i ideje jer korisnik je uvijek na prvome mjestu!

 

Izvori: gnu.org, wiki.debian.org, seamonkey-project.org, palemoon.org

Objavljen openSUSE 13.2

8. November 2014 - 14:52

Ako se pitate zašto kasnimo s objavom izlaska openSUSE-a 13.2, razlog je jednostavan. Nakon nesretnog rušenja vašeg i našeg omiljenog LZS-a, dok smo popravili pokvareno, konsolidirali redove i odahnuli što ipak nije sve otišlo “k vragu” došao je i taj 4. studeni i onda su pojedini članovi uredništva umjesto da spremno napišu koju prigodnu, navalili na download nove inačice openSUSE-a i potom na ono što se s njom već radi :). Bilo kako bilo, openSUSE 13.2 je sad s nama i “fanovi” već veselo uživaju, a mi možemo samo prema “forumskim informacijama” reći da je prema do sad viđenom najispoliraniji openSUSE OS koji korisniku donosi sve najnovije što GNU/Linux može ponuditi.

openSUSE download – kad će kraj, kad će…

Kako je promjena i novosti puno više no što može stati u ovih par redova, brzopotezno ćemo nabrojati neke od najbitnijih novosti: Dracut zamijenio mkinitrd, kernel 3.16, unaprjeđenja za nouveau, AMD i Intel grafiku, Btrfs default root, xfs default home, Snapper (u kombinaciji sa Btrfs je dobitna kombinacija za “easy recovery”), Ifup zamijenjen sa Wicked. Yast je sad potpuno napisan u Rubyju (puno stabilniji i brži te ima bolju integraciju sa Systemd i Btrfs). Yast više ne podržava Grub legacy (tendencija je GRUB2) Qt5 updated na zadnju verziju i još mnogo toga.

openSUSE 13.2 – radna površina

Isto tako, osim uobičajenih radnih okružja KDE (dolazi u verziji 4.14) i GNOME (verzije 3.14), za istaknuti je da je ovo je prvo openSUSE izdanje koje donosi MATE (1.8.1) koji budućem korisniku pruža tradicionalni pristup desktop iskustva. Također, kao i u prethodnim izdanjima, openSUSE 13.2 je dostupan i s XFCE (4,10), LXDE (0,55), Enlightenment 19 (0.19.0) i Awesome (3.4.15) i svi su dobili određena poboljšanja za bolju integraciju s temeljnim podsustavima kao systemd i upower.

openSUSE 13.2 – postavke

Više o svim novostima i unapređenjima možete pronaći na službenoj stranici openSUSE-a, dok preuzimanje ISO slike možete pronaći na ovoj poveznici.

I za kraj samo mala napomena potencijalnim novim korisnicima koji požele instalirati i isprobati openSUSE 13.2, a odnosi se korištenje vlasničkih drivera za grafičke kartice; vlasnici nVidia GPU-a već danas mogu slobodno koristiti vlasnički driver jer isti radi besprijekorno, no vlasnicima AMD GPU-a je bolje pričekati izlazak novog vlasničkog drivera i do tada koristiti open-source driver.

Obavijest o nedostupnosti LZS-a i LZS foruma!

3. November 2014 - 10:34

Tijekom jučerašnjeg poslijepodneva i večeri zbog problema čiji se uzrok još uvijek utvrđuje, http://www.linuxzasve.com/ i http://www.linuxzasve.com/forum su postali nedostupni.

 

work-in-progress

 

U tijeku je analiza problema te se intenzivno radi na popravcima baze podataka.
Ispričavamo se ovim putem posjetiteljima portala i članovima foruma koji su zbog ispada bili u eventualnim problemima, te očekujemo da će radovi biti završeni za nekoliko sati.

Uredništvo.

Ubuntu 14.10 MATE: Ubuntu kakav je nekad bio

29. October 2014 - 14:27
Službena objava novog Ubuntua 14.10 uzrokovala je i pravu “poplavu” ostalih izdanja. Ipak, jedno izdanje ostalo je po strani. Na Ubuntu 14.10 MATE gotovo nitko nije obratio pažnju.

 

Nedavno smo pisali o objavi novog Ubuntua 14.10. Premda ne donosi novitete već stavlja naglasak na nadogradnju aplikacija, ispravljanje bugova i poboljšanje stabilnosti, još uvijek potiče uzbuđenje vjernih korisnika. Službena objava uzrokovala je i pravu “poplavu” ostalih izdanja kao što su Kubuntu, Lubuntu, Ubuntu Studio, Ubuntu GNOME, Ubuntu Kylin, Xubuntu, Mythubuntu, Trisquel i sl. Ipak, jedno izdanje ostalo je po strani. Njegovu objavu nisu popratile “vruće” vijesti i vrišteći naslovi, a prišuljalo se tiho, bez pompe. Na Ubuntu 14.10 MATE gotovo nitko nije obratio pažnju.

Riječ je o neslužbenom projektu nastalom udruživanjem pojedinaca prethodno uključenih u razvoj MATE-a, Ubuntua i Debiana. Precizniji naziv bio bi Ubuntu MATE Remix, koji je stajao uz prvo beta izdanje, budući da se upravo radi o neslužbenom projektu od strane zajednice. Suosnivači Martin Wimpress i Alan Pope sa suradnicima žele stvoriti radno okruženje koje će biti stabilno, jednostavno, poznato i dostupno svima te vratiti period stabilnog razvoja prije uvođenja Unityja. Upravo njihovom zaslugom MATE radno okruženje ulazi u službene Debianove i Ubuntuove repozitorije. Konačan cilj je postati jedno od službenih Ubuntu izdanja.

 

Izvor: https://ubuntu-mate.org/

 

Čemu toliki napori? Je li MATE uopće vrijedan toga? Poznato je da je nastao tijekom 2011. godine iz otpora protiv uvođenja GNOME 3 Shella, želeći očuvati tradicionalni pristup i logiku korištenja radnog okruženja, tj. GNOME 2 kontinuitet. No, kakva je njegova daljnja sudbina? Hoće li završiti na potpunoj margini i zaboravu poput, primjerice, Trinityja?

Na službenim stranicama projekta možemo pronaći osnovne informacije, pogledati promotivni video i preuzeti najnovije izdanje. Iso slika “teži” nevelikih 990 MB, te je idealna za pokretanje s live USB sticka. Testni laptop ima 2 GB radne memorije i Pentium dual core T2300 procesor.

 

Live desktop

 

 

Sav hardver je uredno prepoznat, što znači da nema nikakvih prepreka instalaciji. Iako je za spajanje na Internet dovoljan tek klik na ikonu na panelu, za svaki slučaj je potrebno imati kabel u pričuvi. Koraci instalacije su već dobro poznati, no – kao i svaki put – potrebno je obratiti dodatnu pažnju pri odabiru i pripremi particija.

 

Odabir jezika

 

Priprema za instalaciju

 

Odabir tipa instalacije

 

Priprema particija

 

Odabir vremenske zone

 

Odabir tipkovnice

 

Kreiranje korisničkog računa

 

Instalacija sustava

 

 

Instalacija je trajala tek desetak minuta i zauzela 3 GB prostora na disku. Prilikom prvog pokretanja prikazuje se atraktivan GRUB izbornik i vrlo lijep Plymouth splash. Već ovdje je vidljivo da su pažnju posvetili detaljima, što izgleda obećavajuće.

 

GRUB
Izvor: https://ubuntu-mate.org/

 

Plymouth
Izvor: https://ubuntu-mate.org/

 

 

Postavke mreže su prethodno spremljene, a internetska veza već aktivna. Međutim, odmah nakon prikaza desktopa iskočile su obavijesti o mogućnostima instalacije dodatnih jezičnih paketa i sigurnosnih nadogradnji. Budući da sam Ubuntu MATE preuzeo odmah nakon objave, nadogradnji gotovo da nije ni bilo.

 

Obavijesti

 

 

Prvi doživljaj nove radne površine je naprosto nevjerojatan! Dvije alatne trake, stari Menu Bar, pastelne boje, poznati font… Lijep je osjećaj ponovno oživjeti GNOME 2 koji nam je svima ostao u sjećanju. Ipak, to ne znači da su njegov izgled, funkcionalnosti i tehničke mogućnosti zastarjele. Pred nama je trenutno aktualan MATE 1.8 s najnovijim prilagođenim Ambiant temama i Radiance ikonama koje se odlično uklapaju u tamnije okruženje.

 

Desktop

 

Teme i ikone

 

 

Jednostavnim pregledom menija vidljivo je da sadrži standardne alate koji dolaze s MATE okruženjem. Uz to, predinstaliran je i čitav LibreOffice 4.3 paket, Shotwell, Simple Scan, Firefox 33, HexChat, Pidgin, Thunderbird, Transmission, Brasero, Cheese, Rhytmbox, Caja 1.8.2 i dr.

Centralno mjesto zaduženo za podešavanje sustava u pravilu je Control Center. Osvježen je novim ikonama i nudi odličnu razinu funkcionalnosti.

 

Control Center

 

 

Alat zadužen za upravljanje programima i paketima je Ubuntu Software Center. Sjećamo se da je doživio brojna poboljšanja tijekom posljednjih nekoliko izdanja. Osvježenog izgleda, atraktivnih ikona, razrađenim kategorijama, pa čak i odjeljaka s istaknutim najnovijim i najpopularnijim programima u mnogočemu olakšava snalaženje novim korisnicima. Prisutna je i vrlo korisna mogućnost “Sync between computers” koja sinkronizira instalirane programe i olakšava posao. Međutim, i dalje se radi o prilično glomaznom komadu softvera koji stvara jednaku količinu problema kao što ih rješava. Primjerice, za instalaciju i uklanjanje većeg broja paketa potrebno je kliknuti na svaki od njih pojedinačno, što je teško zbog čestog zamrzavanja. Isto tako, ne rješava najvažniji problem prilikom instalacije paketa: problem zavisnosti. Stoga mi se čini nefikasnim svako malo pokretati ovako složen alat.

 

Ubuntu Software Center

 

 

Srećom, tu je dobri stari Synaptic… Synaptic? Gdje je uopće Synaptic??? Jednostavno ga NEMA! Isto tako, nema ni Gdebi paketnog instalera. Srećom, jednostavno se mogu instalirati iz repoa. Zamišljeno je da Ubuntu Software Center zaista postane centralno mjesto za upravljanje paketima. Tako se za jednostavnu instalaciju .deb paketa pokreće čitav Software Center uz prigodnu dozu zastajkivanja i zamrzavanja.

Synaptic i Gdebi možda nisu dovoljno vizualno privlačni i atraktivni, no ipak ne predstavljaju nikakvu prepreku za korištenje. Sumnjam da će ih u bliskoj budućnosti moći zamijeniti spoj šarene web-trgovine i okljaštrenog upravitelja paketima.

Software & Updates brine za vrstu nadogradnji, repozitorije i koliko često će se oni provjeravati. Ipak, mogućnost koja je ovdje “zalutala” je “Additional Drivers”, budući da se ista već nalazi unutar Menu Bara i Control Centera. Software Updater brine za ažuriranje i nadogradnju sustava.

 

Software & Updates

 

 

Moćan i koristan predinstaliran alat za fino podešenje sustava je Dconf Editor. Radi se o forku Gconf-a prilagođenog MATE-u, a stariji korisnici ga dobro poznaju. Korisne opcije, poput prikaza ikona i smeća na radnoj površini, vjerujem da su svima potrebne, mogu se uključiti upravo ovdje:

Dconf-editor -> org -> gnome -> desktop -> background -> show-desktop-icons

Dconf-editor -> org -> mate -> caja -> desktop -> trash-icon-visible

 

Dconf Editor

 

 

Daljnjom potragom uočljivo je da Ubuntu MATE ne dolazi s alatima za upravljanje diskovima i particijama, poput, primjerice, Gparteda. Isto tako, nedostaje i jednostavan alat za formatiranje USB stickova. Podsjetimo, Gparted je gotovo sastavni dio GNOME 2 okruženja. Desnim klikom miša na ikonu montiranog sticka bila je dostupna opcija “Format”. S druge strane, Mint razvojni tim je implementirao vlastite alate za formatiranje prijenosnih diskova, kao upravljanje particijama (automatsko montiranje, promjena veličine, formatiranje i sl.). Svim korisnicima, bez obzira na iskustvo i distribuciju koju koriste, preporučuje se poznavanje dd naredbe i fstab tablica. Dodatno znanje uvijek je potrebno u nedostatku grafičkog sučelja ili iznenadne nevolje.

Detalj koji me najviše zbunjivao tijekom korištenja jest nedostatak funkcionalnijeg menija. Iako MATE prati tradicionalnu logiku korištenja radnog okruženja, to ga ne čini zastarjelim. Upravo stoga što nudi visoku razinu produktivnosti i prilagodljivosti, jednostavan Main Menu ili Menu Bar teško može zadovoljiti zahtjeve suvremenih korisnika. Smatram da nema nikakve potrebe za njegovim uklanjanjem – baš naprotiv – no, došlo je vrijeme za njegovu smjenu u korist neke kvalitetnije alternative. Diljem Interneta postoje brojne upute za instalaciju Xfce-ovog Whisker menija, Pantheonovog Slingshota ili izvrsnog MintMenija rađenog baš za MATE. Očito je da alternative postoje, no šteta je što nisu ponuđene.

 

Main Menu

 

 

Još jedan potencijalan nedostatak mogao bi biti način podešavanja virtualnih radnih površina. Za to se brine jednostavan dodatak na alatnoj traci. Virtualne radne površine su jedna od važnijih stvari svakog okruženja, stoga bi bilo prikladnije tu opciju naći u Control Panelu.

 

Podešavanje radnih površina

 

 

Opcija tiling windows automatski je uključena. Radi se o promjeni veličine prozora kada se povuče do rubova ekrana. Korisno za rad u nekoliko prozora istodobno bez nepotrebnog prekidanja rada. Dodatan efekt stvara i sjena ispod rubova (compositing). Obje opcije po želji je moguće uključiti ili isključiti u Control Panel -> Window Preferences. Dodatnih efekata nema, budući da Compiz nije instaliran, iako se nalazi u repozitorijima.

 

Windows tiling

 

 

ZAKLJUČAK

 

Nakon nekoliko dana intenzivnog korištenja, jednostavno sam oduševljen jednostavnošću i lakoćom korištenja Ubuntu 14.10 MATE izdanja. Zadana tema je vrlo ugodna za rad, zbog čega nema ni potrebe za promjenom. Bogatstvo i raznolikost Ambience tema nudi ponešto za svakoga.

Za pokretanje je potrebno četrdesetak sekundi, što ne čudi jer ni Ubuntu niti njegovi derivati nikada nisu bili prvaci startupa. S druge strane, za gašenje je potrebno samo sedam sekundi, što je iznenađujuće, budući da se radi o “punokrvnom” sustavu. Početno zauzeće radne memorije se kreće 175-180 MB, što je vrlo štedljivo. Pri većim opterećenjima ono ne prelazi 800 MB, dok je rad procesora vrlo ujednačen. Kodeci, zvuk i Flash rade besprijekorno, a tijekom korištenja nisam primijetio nikakve probleme u radu.

 

 

 

MATE okruženje prvenstveni naglasak stavlja na intuitivno korištenje, produktivnost i brzu prilagodbu potrebama korisnika. Opcije za podešavanje su vrlo jasne, jednostavne i lako dostupne. Funkcionalni nedostatci poput suvremenijeg i bogatijeg menija, kvalitetnog upravitelja paketa, alata za rad s diskovima i particijama ili Compiz efekata vrlo se lako prevladaju, mada kod početnika mogu stvoriti pogrešan dojam kako se radi o limitiranom radnom okruženju.

U današnje vrijeme, sve poznatije i utjecajnije Unix/Linux distribucije nude MATE okruženje. Ipak, bez pretjerivanja se može zaključiti kako je Ubuntu 14.10 MATE najljepše izdanje te vrste trenutno dostupno! Odlična vizualna dotjeranost, stabilnost, štedljivost na resursima i jednostavnost korištenja njegove su najveće prednosti. MATE je predugo smatran “ružnim pačetom” i zanemarivan u korist suvremenijih i atraktivnijih okruženja, što je dovelo do postupnog zaostajanja u razvoju. Razvojni tim je očito planirao vizualno atraktivno, ali poprilično suzdržano izdanje čime se vjerojatno želi ispitati mišljenje zajednice i odrediti ciljana publika. Tek je potrebno odrediti hoće li MATE u ovom obliku ostati tek sentimentalna uspomena starijim korisnicima na GNOME 2 ili će krenuti vlastitom stazom nudeći još jedno desktop iskustvo.

Ovim izdanjem Ubuntu je bez dvojbe postao bogatiji za još jedan “okus” i korisnicima omogućio doživljaj koji je nekad samo njemu bio svojstven. MATE je dobio snažan poticaj suvremenijem razvoju i ponovnu mogućnost da zabljesne. Unatoč početnim nedostacima, Ubuntu 14.10 MATE je hrabar projekt koji mnogo obećava. Svi mu iskreno poželimo da postane priznat i uđe u službena izdanja!

 

 

Izvor: ubuntu-mate.org

Objavljen Ubuntu 14.10 “Utopic Unicorn”

24. October 2014 - 8:46
Točno prema planiranom rasporedu 23. listopada Canonical je objavio Ubuntu 14.10.

 

Jučer je službeno objavljen Ubuntu 14.10 kodnog imena Utopic Unicorn. Prema službenim informacijama, podrška će trajati devet mjeseci za sva izdanja: Desktop, Server, Netboot, Core, kao i službeno podržanim “okusima” – Kubuntu, Lubuntu, Ubuntu Studio, Ubuntu GNOME, UbuntuKylin, Xubuntu, Mythubuntu.

 

Izvor: http://www.omgubuntu.co.uk/2014/09/ubuntu-14-10-wallpaper-contest-winners

 

Što nam novo donosi Utopic Unicorn?

  • Pokreće ga kernel 3.16 s boljom podrškom za Power8 i ARM 64 procesore, kao i za Intel, Nvidia i ATI grafičke kartice. Dodana je i podrška za Radeon H.264 video enkoder.
  • Poboljšana podrška za XFS i Btrfs sustave datoteka, što je posebno važno za poslužitelje. Unaprijeđen je raid5 i mrežni protokoli, dodan OpenStack 2014.1, Libvirt 1.2.8, Qemu 2.1, Cgmanager 2.1, LXC 1.1, bchache, Juju, Docker, MAAS i dr.
  • AppArmour vatrozid od sada pruža veću razinu sigurnosti i ispravku bugova.
  • Oxide web preglednik koristi najnoviji Chromium uz ispravku brojnih  bugova. Programerima donosi kvalitetniju podršku i osvježeno sučelje za razvoj web aplikacija.
  • Desktop izdanje donosi sitna poboljšanja i nadogradnje, kao što su bolja podrška za HD monitore, Firefox 33, Chromium 38, Gtk 3.12, Qt 5.3, LibreOffice 4.3, Xorg 1.16.
  • Ubuntu Developer Software Center od sada omogućava preuzimanje i paralelnu emulaciju Android Studio i Android SDK alata. Riješeni su problemi sa zavisnostima, dodana multiarch podrška, kao i bolja integracija u Unity launcher.
  • Poboljšan Internet Printing Protocol (IPP Everywhere) od sada ne treba posebna podešavanja.

 

Iako to nije osobito preporučljivo, nadogradnju postojećeg izdanja 14.04 moguće je obaviti pomoću Update Managera ili naredbom (potrebno je i prethodno provjeriti je li  instaliran update-manager-core):

sudo do-release-upgrade

Nužno je imati vezu s Internetom.

 

Iz svega navedenog, očito je da se radi o još jednom stabilnom i “dosadnom” izdanju koje ne donosi novitete već je naglasak stavljen na ispravke postojećih nedostataka, te posebno na nadogradnju paketa. Ovaj pristup je potpuno razumljiv s obzirom na to da je Canonical u posljednje vrijeme potpuno posvećen završnom razvoju Touch platforme, kao i objavi prvih uređaja. Iz istih razloga je i uvođenje Unityja 8 odgođeno za neka buduća izdanja.
Nakon odličnog Thrusty Tahra vjerujem da će se Unicorn pokazati kao dostojan nasljednik. Novi Ubuntu 14.10 u svim izdanjima možete preuzeti ovdje.

 

Izvori: insights.ubuntu.com, wiki.ubuntu.com

Snapper – snapshot alat za SUSE

22. October 2014 - 17:04
Linux zajednica je već dugo u potrazi za alatom koji bi omogućio izradu “live snimke” postojećeg sustava i podataka. Alat Snapper osmislio je jedan openSUSE razvijatelj, a u kombinaciji s Btrfsom (B-tree file system) Snapper će, po svemu sudeći, konačno popuniti tu prazninu. Budući da je SUSE definitivno odlučio koristiti Btrfs – počevši od izdanja “Factory” preko “SUSE 13.2″ do “Enterprise 12″ – možda je dobar trenutak da Snapperu posvetimo malo više pažnje.

Snapper se najjednostavnije može opisati kao “undo tool“, odnosno alat kojim na jednostavan način možemo sustav vratiti u prvobitno stanje. Zamišljen je kao opcija kojom se relativno lako mogu poništiti promjene napravljene YaSTom ili Zypperom. Ako pri instalaciji root particiju formatiramo kao Btrfs, Snapper će napraviti sve potrebne konfiguracijske datoteke koje će nam omogućiti rad s njim direktno nakon instalacije. Svaki put prije i poslije pokretanja Yasta ili Zyppera, Snapper napravi snimku sustava (snapshot). Tako napravljene snimke možemo usporediti, eventualne probleme lakše pronaći, i najvažnije, vrlo lako i brzo promjene vratiti u prethodno stanje.

Snimka s prefiksom pre- bilježi situaciju prije no što su napravljene bilo kakve promjene u sustavu, a post snimka nakon što su napravljene. Pojedinačne snimke Snapper izrađuje npr. svakih sat vremena, i to je standardni način izrade snimaka na Suse Enterprise inačici. Opcija kreacije snimaka svakih 60 minuta na Factory izdanju koje sam koristio u pripremi članka nije aktivirana.

Snapper standardno nudi nekoliko opcija za brisanje starijih snimaka, tzv. No-cleanup Algoritms. One se pokreću na bazi dnevnog crona, a postavke se mogu podesiti u odgovarajućim konfiguracijskim datotekama. Ako neke direktorije ne želimo uzeti u obzir pri pravljenju snimaka, koristit ćemo funkciju Filters, odnosno urediti /etc/snapper/filters/*txt datoteke.

Prije nego se upustimo u avanturu sa Snapperom, želim napomenuti dvije važne stvari koje moramo imati na umu. Moguće je da su pri pravljenju snimke neke sistemske datoteke u upotrebi, što može rezultirati njihovom nepotpunošću i neupotrebljivošću. Zbog toga je jako važno usporediti datoteke i eventualne probleme otkriti na vrijeme. Druga jako važna stvar je da Snapper može vratiti samo bootloader konfiguraciju koja se nalazi u /etc direktoriju. Bootloader datoteke koje se nalaze u /boot direktoriju nije moguće vratiti sa Snapperom.

Svaki put pri pravljenju važnih promjena (nadogradnja ili ažuriranje sustava, instalacija upravljačkih programa za grafiku itd.) preporučljivo je ručno napraviti snimku. Važno je snimku opisati tako da ju možete prepoznati, odnosno shvatiti kada je napravljena, npr. “snapper pre-nvidia 17102014″ ili slično.

Za demonstraciju ćemo deinstalirati Bumblebee. Vjerujem da je i prosječnom korisniku Linuxa poznato da je ponekad teško instalirati Nvidiu i Bumblebee na sustavima koji koriste dva grafička čipa.

Prvo ćemo napraviti snimku nazvanu “LZS test” a zatim ukloniti Bumblebee iz sustava.

Yast – Snapper: deinstalacija Bumblebeeja.

Iz terminala isto bismo postigli sljedećom naredbom:

snapper create –description “LZS test”

pri čemu je snapper create –description naredba za izradu snimke a “LZS test” ime snimke (napominjem da su navodnici potrebni).

Yast potvrđuje da je Bumblebee deinstaliran:

Yast – Snapper: Bumblebee je deinstaliran.

 

Yast – Snapper: pregled promjena.

 

Sljedećom naredbom iz terminala možemo vidjeti što je promijenjeno:

snapper status 159..168

a ako želimo utvrditi razliku između ove dvije snimke koristimo:

snapper diff 159..168

Bumblebee više nije instaliran. Otvaramo snimku “LZS test”, pregledamo i označimo sve. Zatim jednostavno odaberemo “Restore Selected”.

Yast – Snapper: vraćanje snimke (restore).

 

Iz terminala bismo to izveli naredbom:

snapper undochange 159..168

Kad je sve završeno, ponovno ćemo imati Bumblebee i sve će raditi kao prije.

Yast – Snapper: Bumblebee je vraćen.

 

U svakom slučaju, Snapper izgleda kao alat koji bi rad na Linuxu mogao učiniti još jednostavnijim i zanimljivijim bez obzira na vještine korisnika. Neiskusnim korisnicima će pružiti mogućnost brzog popravka sustava, a onim malo naprednijima dati više slobode za testiranje i eksperimentiranje. Snapper je dostupan za gotovo sve distribucije, a informacije o korištenju potražite na wiki stranicama pojedinačnih distribucija.

Dodajem i da će openSUSE 13.2 za nekoliko dana biti objavljen, i siguran sam da će mnogi, kao što je to uvijek slučaj, testirati novu SUSE verziju. Za sve one koji se još uvijek dvoume, iskrena preporuka: instalirajte SUSE sa Btrfs datotečnim sustavom i isprobajte Snapper nakon instalacije pri konfiguraciji sustava. Nećete se pokajati.

Dvije važne napomene za kraj:

1. Snapper je na eksperimentalnoj bazi dostupan i za ext4 datotečni sustav, pri čemu je potrebno koristiti poseban kernel i e2fsprogs.

2. Snapper nije niti će ikada biti zamjena za bilo koji način redovnog backupa sustava.

 

Autor: Orkh@k2c

The Linux Foundation pokrenuo Dronecode Project

17. October 2014 - 15:37
The Linux Foundation pokreće globalni Dronecode Project radi stvaranja platforme otvorenog koda koja bi pokretala bespilotne letjelice.

 

The Linux Foundation, neprofitna organizacija koja koordinira razvoj Linux kernela i promidžbu otvorenog koda, pokreće novi globalni projekt suradnje i razvoja. To je rezultat velike Embedded Linux Conference Europe održane u njemačkom Düsseldorfu 13. listopada 2014. godine. Dronecode Project je zamišljen kao suradnja vodećih tvrtki informatičkog i tehničkog područja – koje će koordinirati The Linux Foundation – kao i korištenje postojećih projekata, u stvaranju platforme otvorenog koda koja bi pokretala bespilotne letjelice (dronove).

 

Izvor: https://www.dronecode.org/

 

Izvor: https://www.youtube.com/watch?v=_5n7iG_XK-Q

 

 

Razvoj bespilotnih letjelica i robotike se drastično ubrzao posljednjih nekoliko godina zahvaljujući upravo neovisnoj zajednici i raznovrsnosti primjene. Prema procjenama tvrtke The Teal Group, specijalizirane za ispitivanje zračnog tržišta, u idućih deset godina će u istraživanje, razvoj i testiranje dronova biti uloženo više od 91 milijarde američkih dolara!

 

//www.youtube.com/watch?v=_yOCTgVqmeQ

 

 

Osnivači Dronecode projekta i najvažniji članovi su tvrtke 3D Robotics, Baidu, Box, DroneDeploy, Intel, jDrones, Laser Navigation, Qualcomm, SkyWard, Squadrone System, Walkera i Yuneec. Također će biti obuhvaćen i PX4 projekt Tehničkog Sveučilišta u Zürichu.

Na projektu aktivno radi više od 1200 sudionika, što rezultira ostvarenjem ideja poput Mission Plannera, MAVLinka i DroidPlannera. Uključit će se i APM/ArduPilot softver s pripadajući kodom, kojeg je razvila tvrtka 3D Robotics – trenutno vodeća u razvoju autopilot kontrolera, kao i kontrolera za autonomna vozila. Ideju otvorene platforme prihvaćaju brojne tvrtke koje predvode u tehnologiji bespilotnih letjelica i robotici kao što su Skycatch, DroneDeploy, HobbyKing, Horizon Ag, PrecisionHawk, Agribotix, Walkera i dr.

 

Izvor: https://www.dronecode.org/about/infographic

 

 

Dronecode Project ponudit će brzorastućoj zajednici neutralnu upravljačku strukturu i stabilan izvor materijalnih sredstava. Upravljački odbor će sačinjavati članovi najvažnijih projekata. Uključiti se mogu svi članovi i skupine koji smatraju da mogu pomoći u razvoju. Mogućnosti primjene su bezbrojne: istraživanje okoliša, očuvanje života u divljini, potraga i spašavanje…

 

Izvor: https://www.dronecode.org/about/infographic

 

 

Ovo nije prvi slučaj globalne suradnje tvrtki divova koordiniranih Linux fundacijom. Ranije smo pisali o udruživanju u Core Infrastructure Initiative projekt zbog poboljšanja sigurnosti OpenSSL protokola. Ovo je samo još jedan primjer snage i utjecaja otvorenog koda koji se prepoznaje u svim tehničkim područjima.
Trenutno stotine tisuća ljudi diljem svijeta sudjeluje u razvoju ove tehnologije i osigurava joj budućnost. Dronecode Project će pomoći tim tehnologijama i ubrzati njihovu primjenu na stabilnoj osnovi otvorenog koda. Kako je to zamišljeno, pogledajmo u promotivnom videu!

 

 

 

Izvori: linuxfundation.org, dronecode.org

Linux InstallFest u KSET-u!

15. October 2014 - 8:34

Sutra, 16. listopada 2014. s početkom u 11 sati Računarska sekcija KSET-a organizira Linux InstallFest u prostorijama KSET-a u Zagrebu, Unska 3.

LinuxInstallFest 2010. – Izvor: HULK.hr

Kao i dosad, dobrodošli su svi korisnici slobodnog softvera na neformalno druženje tijekom kojeg mogu ali i ne moraju instalirati neku od GNU/Linux distribucija, možda samo potražiti pomoć od iskusnijih korisnika u vezi svoje već instalirane distribucije ili samo provesti nekoliko sati u ugodnom druženju.

Više na web stranici KSET-a.

Pisi Linux – povratak otpisanog Pardusa

11. October 2014 - 8:36
Predstavit ću vam novu Linux distribuciju imena Pisi Linux. Ova je distribucija nasljednik Pardus Linuxa, pa bi bilo dobro reći nekoliko riječi i o Pardusu.

Razvoj Pardusa odvijao se u UEKAE (Turkish National Research Institute of Electronics and Cryptology) koji je dio TÜBİTAK-a (Scientific and Technological Research Council of Turkey). Ako niste shvatili iz ovih kratica, Pardus je bio turski proizvod.

Prvi Live CD bio je fork Gentooa, ali se kasnije Pardus pretvorio u nezavisnu distribuciju s vlastitim upraviteljem paketa imena PiSi (Packages Installed Successfully as Intended) i ostalim alatima. Pardus je redovito dobivao dobre recenzije, o čemu možda najbolje svjedoči jedna koja je verziju iz 2011. proglasila lošijom od verzije iz 2009. i zbog toga joj dodijelila ocjenu 9/10. Neko vrijeme Pardus je smatran jednom od pet najboljih KDE distribucija. Unatoč svim ovim uspjesima, 2012. godine prestaje razvoj Pardusa. Razlozi donošenja ove odluke nisu nikada u potpunosti razjašnjeni.

Grupa entuzijasta nije htjela da ovaj projekt ostane zaboravljen, pa je odlučeno da se napravi fork Pardusa. Ova distribucija dobila je ime Pardus-Anka (“anka” na turskom znači feniks). Nedugo nakon toga došlo je do problema zbog korištenja imena Pardus, pa je projekt opet preimenovan. Sada mu je ime Pisi Linux (“pisi” na turskom znači maca, mačkica).

Vrijeme je da se upoznamo s novom distribucijom.

Sve o ovoj distribuciji Linuxa možete naći na Pisi Linux World web stranici. Pisi dolazi u sljedećim izdanjima: KDE, XFCE, LXDE i minimal ISO. Naknadno je moguće iz repozitorija instalirati Enlightenment i MATE. Ne postoji Live DVD, pa nije moguće isprobati kompatibilnost Pisi Linuxa i vašeg hardvera. Neka vas to ne obeshrabri.

Ja sam preuzeo KDE verziju jer je to defaultno radno okruženje za ovu distribuciju.

Minimalni zahtjevi za instalaciju Pisi Linuxa su:

  • 64-bitni procesor
  • 2 GB RAM-a
  • 12 GB slobodnog prostora na disku (preporuča se 20 i više).

Nakon snimanja ISO slike na DVD instalacija može početi. Ovo je prilika da upoznamo i YALI (Yet Another Linux Installer).

 

Nakon jednostavne i uspješne instalacije, ponovnim pokretanjem računala pokreće se aplikacija Kaptan koja će nam omogućiti odabir tema, wallpapera i ostalog.

 

Kaptan nam je pomogao da svojim željama prilagodimo teme, izbornike i ostalo. U našem slučaju promijenjen je samo wallpaper. Ako to ne napravimo odmah nakon instalacije, uvijek postoji mogućnost pokretanja Kaptana iz izbornika. Pisi Linux će nam sam ponuditi instalaciju dostupnih nadogradnji kad se one pojave.

 

Ažuriranjem sustava instalirat ćemo kernel 3.16.1, KDE 4.14.0, Xorg 1.16.0.

 

Zaključak

Jednostavan i pregledan instalacijski program te intuitivan upravitelj paketima čine Pisi Linux ugodnim za rad. Trebalo bi duže raditi u njemu da bi se dala prava ocjena, ali dojma sam da je ova distribucija stabilna i lagana za korištenje. Može se preporučiti i korisnicima koji tek ulaze u svijet Linuxa.

Moramo ipak izdvojiti neke nedostatke. Nedostatak Live DVD-a umanjuje mogućnost popularizacije ove distribucije, pa bi razvojni tim trebao na tome poraditi. Kao drugi mogući nedostatak treba navesti da Pisi Linux raspolaže s nešto više od 6000 paketa, što nije mnogo. Ipak, sve što jednom prosječnom korisniku može zatrebati nalazi se na instalacijskom mediju ili u repozitoriju. Firefox, Gimp i VLC samo su neki od poznatih nam programa koji dolaze s Pisi Linuxom. Tu su i multimedijalni kodeci i Flash.

Može se postaviti pitanje zašto baš ova distribucija, a neka druga? Zato što nakon toliko forkova nekoliko velikih distribucija, Pisi Linux predstavlja dašak svježine i originalnosti. Iako razvojni tim tvrdi da su fork Pardusa (što je u neku ruku točno), ipak se radi o očuvanju koncepta. Pisi Linux dolazi s predinstaliranim programima koji čak i početniku u Linux svijetu omogućuju zadovoljstvo korištenja.

Ugodno me iznenadila lakoća rada u terminalu, što će početnicima sigurno biti korisno. Za one koji znaju i žele više, Pisi Linux omogućuje kreiranje paketa (package building). Prema riječima razvijatelja, u Pisiju je to puno jednostavnije i brže nego kod drugih distribucija. Postoje video tutorijali i grafički alati koji olakšavaju ovu radnju. Napredniji korisnici dobrodošli su priključiti se razvoju i održavanju Pisi Linuxa.

Postojanje ove distribucije dokaz je snage zajednice otvorenog koda, jer je trebalo prijeći težak put od odluke da se projekt održi do ovog prvog stabilnog izdanja. Neka ova maca dugo i zadovoljno prede na mnogim računalima. Sretno, Pisi Linux!

 

Autor: dupin

Radoslav Dejanović piše kako reformatirati strategiju državne uprave

9. October 2014 - 16:12
Već smo puno pisali o slobodnom softveru u tijelima državne uprave. Uglavnom dajemo primjere iz svijeta jer na žalost, kada se govori o implementaciji slobodnog softvera u Hrvatskoj, priča uvijek jako brzo zamre.

Ovaj put ipak pružamo jedan primjer iz Hrvatske. Poznati kolumnist i zaljubljenik u slobodni softver, Radoslav Dejanović se potrudio i u jednom dokumentu iznio detaljnu analizu o strategiji planiranja racionalne upotrebe informatičke tehnologije u tijelima državne uprave kako bi se postigla financijska i ekološka optimizacija.

Ako vam ova gornja rečenica ne znači previše, prevedeno na svakodnevni jezik, u ovom dokumentu možete čitati o tome kako bi tijela državne uprave (TDU) trebala postupiti u nabavci informatičke opreme i softvera, o prednostima otvorenog softvera nad vlasničkim rješenjima, te o racionalnoj implementaciji i korištenju slobodnog softvera. Obrađuju se tu i teme koje nisu direktno vezane uz slobodni softver. Više o tome u ostatku teksta.

 

Analiza i ocrt strategije regulatornog planiranja racionalne uporabe informatičke tehnologije s odlikom optimiziranja financijskog i ekološkog otiska

 

 

Dokument se sastoji od nekoliko dijelova.

U prvom poglavlju se govori kako racionalno odabrati hardver. Posebno su obrađene pojedine komponente poput procesora, RAM-a, hard diskova te je na kraju napravljen osvrt na “brand name” računala i tzv. složence.

Nakon rasprave o nabavci računala, Radoslav prelazi na raspravu o otvorenim standardima i o nužnosti njihovog korištenja. Također se osvrće i na tzv. “vendor lock-in” i objašnjava zašto je vezivanje za vlasničke tehnologije dugoročno pogubno za našu državnu upravu. Posebno se navodi za Hrvatsku već tradicionalna vezanost uz Microsoftove proizvode.

U trećem dijelu govori o tome kako bi tijela državne uprave trebala koristiti domaće informatičare i poticati rast domaće informatičke tehnologije. Na žalost, primjeri najčešće pokazuju da ovu granu hrvatske industrije država najčešće zanemaruje.

Nakon kratke rasprave o propuštenoj prilici kreiranja jedinstvene digitalne osobne iskaznice i prednostima koje bi takva iskaznica pružala građanima, prelazimo na jako zanimljivo razlaganje o slobodnom softveru u javnoj upravi i školstvu.

Tu bih posebno citirao dio ovog Radoslavovog dokumenta:

”Korištenjem slobodnog softvera u javnoj upravi i školstvu moguće je ostvariti značajne uštede jer je riječ o funkcionalnom, stabilnom i zrelom okruženju koje nije opterećeno povremenim ili redovitim plaćanjem licencnih prava korištenja. Za veliku većinu standardnih poslova TDU moguće je pronaći adekvatnu zamjenu u slobodnom softveru na svim razinama: razlika je samo u mogućnosti integracije u postojeći sustav.”

Prva velika cjelina ovog dokumenta završava pričom o interoperabilnosti, GPL-u, dostupnosti API sučelja, privatnom oblaku koji bi trebao biti osnovica državne informatičke infrastrukture te na trenutno lošem stanju u znanosti i edukaciji u našoj državi.

Druga velika cjelina govori o tome kako racionalno iskoristiti postojeće tehnologije. I tu se velika pažnja posvećuje GNU/GPL rješenjima, a govori se i o nužnosti revizije državnih ugovornih obveza te o nužnosti lagane dostupnosti podataka građanima bez administrativnih prepreka.

Dokument završava raspravom o potrebi prenamjene i doniranja još uvijek iskoristive odbačene informatičke opreme te važnosti neutralnosti interneta.

Kao što i sami možete procijeniti, radi se o zaista detaljno napisanom i opsežnom dokumentu. Uz ovakav uradak zaista nije teško uvjeriti i one skeptične da se situacija u tijelima državne uprave naše zemlje nužno mora promijeniti. Vrijeme je da se počnu prihvaćati otvoreni standardi, slobodni softver i rješenja koja rade na svim platformama. Ne radi se tu o dobroj volji naših vladajućih, već o nužnosti kretanja u smjeru kojim se kreće ostatak razvijenog svijeta. Inzistiranje na trenutnom stanju bi nas vrlo brzo moglo dovesti u situaciju da budemo prisiljeni na brzinu i uz velike troškove hvatati korak s ostatkom svijeta.

Upravo ovakav dokument bi trebao postati strateški vodič našoj državnoj upravi koja je do sada posao nabavke i održavanja informatičke opreme i softvera obavljala stihijski, uz često jako upitne poteze koji su doveli do toga da smo postali ovisni o vlasničkim rješenjima koja su često preskupa, a ne nude gotovo nikakve prednosti u odnosu na njihove slobodne alternative.

Nadamo se da u našoj državnoj upravi još postoje pojedinci koji nisu cijepljeni od razmišljanja i koji će znati iskoristiti ovaj dokument u borbi za kvalitetniji život građana koji su ih odabrali.

Savjetujemo vam da svakako odvojite malo vremena i pročitate ovih pedesetak stranica. Originalan dokument možete pročitati i preuzeti na ovoj poveznici.

Lubuntu 14.04 vs Win XP u jednom slabašnom Virtualboxu

30. September 2014 - 7:00
Bura se stišala, ništa se nije dogodilo, i svijet se i dalje vrti slijeva nadesno, a ne gore-dolje. Podrška za Windows XP je odavno istekla, a da nitko nije okom trepnuo. Ljudi i dalje na svojim starim kućnim računalima vrte starog XP-ejca, strpljivo čekaju dok on svoje izronda na disku, opsluži tih par virusa koji su se uselili u podstanarstvo i progura sve te elektrone kroz prst debeo sloj prašine koji se nakupio u unutrašnjosti nikada otvorenog računala.

A u tvrtkama diljem Lijepe Naše 90% računala i dalje sretno vrti nepodržane Windowse XP.

I nitko se nije požalio na probleme.

Realno, nekako smo svi mi očekivali ovakvo nešto. Iako su nas pokušali uvjeriti u suprotno, nismo se zavaravali da će odjednom na tim računalima nekim čudom niknuti neki Linux. Inercija je moćna sila i ne treba ju podcjenjivati.

No što kad bi se to čudo dogodilo? Pretpostavimo da bi sada neki prosječan korisnik računala odjednom postao svjestan da operativni sustav njegovog računala više nije podržan od strane tvrtke koja ga je napravila i da postoji određen rizik korištenja takvog stroja. Pretpostavimo onda i da se takva iznenadno prosvijetljena osoba odluči informirati, shvati da nema novca za novo računalo, i na internetu pronađe da postoje neki “Linuxi” (sic) i da su besplatni, a njegovom starom kompu bi mogli produljiti život u ovim vremenima krize i besparice. Još jedna luđa stvar se tu mora dogoditi, pa takva osoba mora razviti savjest i prestati koristiti isto tako “besplatan” piratski softver. Tek kad su svi gorenavedeni uvjeti zadovoljeni, možemo očekivati da će na jednom prašnjavom računalu postariji XP makar nakratko biti zamijenjen nekom od distribucija Linuxa.

Odlučio sam isprobati simulaciju takvog slijeda događaja. Za to sam na svom računalu u Virtualboxu priredio jednu instalaciju legendarnog XP-a, dao mu 512 MB RAM-a te jednu jezgru od 1 GHz-a. Istim takvim uvjetima sam izložio i prvog kandidata za zamjenu – Lubuntu 14.04. Naravno, nije im bilo lako jer se radi o zaista minimalnim specifikacijama, i u stvarnom životu takvo računalo je već odavno trebalo biti na smeću. No, na muci se poznaju junaci.

‘Ajmo vidjeti kako se u takvim uvjetima ponašaju Windows XP i Lubuntu.

 

Lubuntu 14.04

Zašto Lubuntu 14.04? LXDE sučelje će odgovarati i starijim strojevima koje je vrijeme već odavno pregazilo. 14.04 ima podršku od pet godina, što je ogroman plus. Distribucija je zasnovana na Ubuntuu, najkorištenijoj distribuciji Linuxa, što uključuje bogat odabir programa u službenim repozitorijima te hrpu lako dostupnih .deb paketa za instalaciju. I naravno, gomilu dostupnog materijala po raznim forumima i portalima diljem interneta, što znači jednostavno rješavanje većine problema na koje bi korisnik mogao naići.

Live

Naravno, budući da se radi o Virtualboxu, Live verzija radi kako treba. Nema iznenađenja. Hardver je ispravno prepoznat. Očekivano, sve je sporo za poludjeti. No dobro, Live ionako služi za brzinsko isprobavanje kompatibilnosti hardvera i odabrane distre.

 

Lubuntu 14.04 Live

 

Win XP ne poznaje ovakav način rada, tako da ga ovdje izostavljamo iz usporedbe.

 

Instalacija

Instalacija Lubuntua je jednostavna i ne bi trebala predstavljati problem. Ponuđeni koraci su logični i svatko tko je prije instalirao neku distribuciju Linuxa bi se ovdje trebao snaći bez problema. Sučelje installera je ugodno i moderno.

 

 

Jedini problem na koji sam naišao jest da je treći korak instalacije trajao neobično dugo. Nakon nekoliko minuta je instalacija ipak nastavila.

Instalacija je trajala oko pola sata. Jako dugo, ali ako uzmete u obzir slabašne karakteristike mog virtualnog računala, to je bilo i za očekivati.

Kod XP-a se ovdje vidi koliko je vremena proteklo od njegovog službenog predstavljanja. Instalacija pripada nekom davnom vremenu kada ste morali znati mnogo više o računalima da biste prošli kroz sve korake i uspješno postavili operativni sustav na svoje računalo. Koraci su znatno neintuitivniji, a izgled installera debelo zaostaje za modernim Lubuntuovim. Ipak, ako pažljivo čitate sve što na ekranu piše, instalaciju biste i tu trebali uspješno privesti kraju. Doduše, nešto sporije (četrdeset i pet minuta), i uz nešto više izgubljenih živaca.

 

Korištenje

Nakon instalacije pregledavam što se na računalu nalazi. Uzmemo li u obzir da bi ovo računalo makar još koju godinu trebalo poslužiti za ozbiljniji rad, očekuje se da na njemu bude i solidna kolekcija programa.

Lubuntu nema sve što vam treba nakon instalacije i traži da se njegov korisnik malčice potrudi. Naime, LibreOffice i Gimp koji su nužni za rad s dokumentima i uređivanje slika ne dolaze predinstalirani, pa je potrebno potrošiti par minuta na njihovo instaliranje iz Software Centra.

Instalacija programa na Lubuntuu je krajnje jednostavna. Prijateljski Software Centar će brzo savladati i najneukiji korisnici. Za naprednije je tu i genijalni Synaptic te apt-get i aptitude. No ako ne želite, njih nikada ne morate ni vidjeti. Sve što vam treba će obaviti i ultrajednostavni Software Centar.

 

Što se tiče ostalih programa, na Lubuntuu dobivate manje-više sve što će vam trebati u radu s vašim starim računalom. Ako tijekom instalacije označite da želite i vlasnički softver, dobit ćete sve potrebne multimedijske kodeke, paket Microsoftovih fontova, te Javu i Flash.

 

Dakle, nakon instalacije LibreOfficea i Gimpa ste u potpunosti spremni za rad na vašem računalu. Uz dobru vezu na internet, potrošili ste petnaestak minuta da sve dovedete u red.

XP ovdje donekle zaostaje. Od osnovnih programa ponuđeni su preglednik interneta, preglednik slika i osnovni preglednici multimedijskih datoteka (samo s osnovnim kodecima), uz tek rudimentarne uredske alate. Međutim, diljem interneta vam se nudi tisuće programa, i ako znate gdje i što tražiti, ovaj nedostatak je jednostavno ispraviti. Ali oprez! Ako ne znate i ako niste pažljivi, lako se može dogoditi da uz željeni program pokupite i nešto zloćudnog softvera kojeg ćete se teškom mukom riješiti.

Kod Lubuntua treba biti oprezan samo kod instaliranja .deb paketa s neprovjerenih stranica ili pri instalaciji iz neprovjerenih repozitorija, no mogućnost skupljanja zloćudnog softvera je i ovdje zanemariva. Instaliranje iz službenih repozitorija je sigurno.

 

Komercijalni programi poput Photoshopa i MS-ovog Officea su dostupni samo za XP, i ako ste u radu prisiljeni koristiti neki od ovih programa, Lubuntu vam neće biti prvi izbor. Još jedan potencijalan problem predstavljaju programi malih tvrtki koji su dizajnirani da rade samo na Windowsima. Ako trebate njih, a Wine vam tu ne pomaže, osuđeni ste na XP.

Igre su posebna kategorija. Iako je i na Linuxu moguće pronaći kvalitetne igre, njihov broj je zanemarivo malen ako ga usporedite s Windowsima. Linux još uvijek nije dobar izbor za gamere. Ako se želite igrati, Windowsi su tu u velikoj prednosti.

Osobno, preferiram jednostavnost i sigurnost instalacije programa na Lubuntuu, ali uvažavam i mišljenje da XP ima mnogo veću bazu programa. Jesu li svi ti programi stvarno potrebni i je li to vrijedno sigurnosnog rizika koji dolazi uz neopreznu instalaciju, ostavljam korisnicima na procjenu. Činjenica ostaje da gotovo svaka moderna distribucija Linuxa pruža sve što je potrebno prosječnom korisniku računala.

Zbog toga dajem prednost i instalaciji potrebnih programa putem Software Centra. Za mene je to daleko elegantnije rješenje od traženja programa po internetu i njihove zasebne instalacije. Ti programi se onda i ažuriraju istodobno sa sustavom, što mnogo manje živcira nego redovno iskakanje balončića s obavijestima o dostupnoj nadogradnji nekog programa.

 

Izgled

Ovdje se moram osvrnuti i na sam izgled Lubuntua. Prelaznici s “plastičnog” sučelja XP-a će imati određena očekivanja, i tu će reakcije najvjerojatnije biti podijeljene. Iako se u izgled standardnog Lubuntuovog sučelja upliće pokoja modernija crta, velika je vjerojatnost da će prelaznici doživjeti povratak u prošlost i deja vu Windowsa 95 i 98. Iako ću zbog ovog biti kritiziran, smatram da je XP i dalje u prednosti što se tiče izgleda. Iako je svjetlo dana ugledao prije jako puno godina, još uvijek mi izgleda bolje od Lubuntua. Većina će na ovo reći da Lubuntu namjerno cilja na minimalizam i eleganciju, no mislim da će prosječni korisnik Windowsa zaključiti da Lubuntu cilja na imitaciju Windowsa 95.

Spartanski izgled Lubuntua neće baš oduševiti nove korisnike

 

Prošlo je dosta vremena, ali XP još uvijek izgleda pristojno

 

Mislim da bi jedan pokretač programa poput Whiskers izbornika na Xfceu značajno popravio ovaj Win 95 dojam. Nažalost, Whiskers ne radi na LXDE-u.

No uz malo truda, LXDE se može jako lijepo urediti, pa nećete biti osuđeni na retro izgled. Možete imati jako lijep i moderan sustav. Na internetu je dostupno doslovno tisuće tema i dodatnih načina uljepšavanja.

 

Performanse

Namjerno sam u Virtualboxu složio ultraslabu konfiguraciju s 512 Mb RAM-a, te jednom jezgrom od 1 GHz. Očekivano su performanse bile jako slabe, ali se upravo na takvim konfiguracijama najlakše uoče razlike između ova dva sustava. Naravno, najvjerojatnije je vaše staro računalo bolje od ovog mog virtualnog, pa očekujte i bolje iskustvo korištenja.

Što se tiče zauzimanja resursa, Lubuntu je nešto “šparniji” od XP-a. Ipak, nisam imao zvjezdane performanse. Jedan otvoren prozor, dva taba u Firefoxu, i to je to. Sve više od toga je jako opterećivalo moj slabašni virtualni stroj. Usko grlo ovdje je bio procesor koji se začas popeo na 100%. Memorija se uspješno borila sa zahtjevima, pa nije bilo prelaska na Swap.

Još uvijek je moguć pregled YouTube videa u relativno pristojnoj rezoluciji od 480p. 720p je ipak previše zahtjevan za ovo računalo. Muzika i filmovi se vrte bez problema, ali zaboravite HD rezolucije!

Isto vrijedi za pisanje dokumenata. Writer, Impress i Calc se neće previše buniti što imate tako slabo računalo.

 

Windows je sve ovo obavljao za petnaestak pa i više postotaka sporije. Za osnovni rad s dokumentima, multimediju i lagano surfanje internetom može proći. Na zahtjevnije stvari zaboravite. Uzmite u obzir da se radi o friško instaliranim Windowsima bez dodatnih programa, stoga očekujte drastičan pad resursa nakon instalacije antivirusnih programa, te klasični pad performansi koji dolazi nakon dužeg korištenja i neodržavanja ovog OS-a. No, ako imate dovoljno jako računalo, XP može biti poprilično upotrebljiv. Posebno ako ga znate održavati.

 

Sigurnost

U cijeloj ovoj priči se stalno provlači taj sigurnosni aspekt. Linux gotovo da ne poznaje zloćudni softver. Šačica zloćudnog koda koja je napisana za Linux uglavnom spada u eksperimente i šansa da na Linuxu pokupite zloćudan softver je gotovo ravna nuli. S druge strane, sakupljanje zloćudnog softvera se kod Windowsa skoro pa podrazumijeva. Čak i instalacija programa sa stranica proizvođača nosi rizik od instalacije makar nekakvog špijunskog softvera, a brojni sigurnosni propusti čak i jednostavno surfanje internetom pretvaraju u rizičan pothvat. Ne mislim ovdje na zloćudni softver koji će uništiti vaše računalo. Vrijeme takvog softvera je odavno prošlo. Međutim, softver koji će zauzimati resurse vašeg računala, softver koji će prikupljati vaše osobne podatke i navike korištenja računala, softver koji će vam pokušati ukrasti novac s vaše kreditne kartice ili bankovnog računa možete zaraditi uz tek malo nepažnje ili neiskustva. Linux je ovdje u debeloj prednosti, i ako vam je sigurnost važna, Linux je najbolji odabir.

Nikakvi antivirusni ili antišpijunski programi vam ne mogu zamijeniti dobru i sigurnu arhitekturu Linuxa i ostalih unixoidnih sustava.

 

Prepoznavanje hardvera

Ovdje je situacija šarena. Moderne distribucije Linuxa podržavaju ogromnu količinu hardvera, pa postoji velika vjerojatnost da će na vašem računalu sve raditi odmah nakon instalacije. Ako nešto ne bude radilo, vjerojatno se može osposobiti da proradi. Ostaje, doduše, uvijek onaj jedan mali postotak uređaja koji nikad neće raditi na Linuxu, ali u posljednje vrijeme je to više iznimka nego pravilo.

Windowsi su tu u naizgled boljem položaju. Sav hardver na vašem računalu ima upravljačke programe (drivere) za Windowse pa se može pretpostaviti i da taj hardver mora raditi na vašem računalu. Prednost tu svakako imaju egzotičniji uređaji koji na Linuxu možda ne rade. Složeniji uređaji poput grafičkih kartica često imaju i bolje drivere za Windowse nego za Linux, a katkad nude i više opcija za upravljanje uređajem.

No što ako je CD koji je došao s tim hardverom izgreban ili izgubljen? A na službenim stranicama proizvođača drivere više ne možete skinuti. Ili vam zbog tko zna kojeg razloga instalacija službenih drivera ne uspijeva na vašem računalu? Posebna priča su moderni uređaji koji više ne podržavaju starije sustave poput XP-a. Postoji velika šansa da će vam taj hardver raditi na Linuxu.

Dakle, sve ovisi o sreći. Ako imate drivere za XP, vaš uređaj će raditi s njima. Ako nemate, teško da ćete uređaj pokrenuti na XP-u. Na Linuxu je moguće da su driveri već u kernelu. Ako nisu, najčešće se da nešto “iskemijati” da uređaj proradi. Ipak, neki egzotičniji uređaji neće proraditi nikad, a neki neće imati napredne opcije koje su prisutne na Windowsima.

 

Zaključak

Moram priznati da smo ovdje tek zagrebali površinu. Natuknuli smo vam samo osnove i sasvim sigurno nismo istaknuli sve prednosti i mane ovih operativnih sustava. Ipak se nadam da smo dali dovoljno informacija svima koji planiraju svoje vremešno računalo osvježiti nekom laganom distrom. Oba sustava imaju svoje dobre i loše strane, pa je konačna odluka o korištenju jednog ili drugog na vama.

Lubuntu daje nešto više života mom virtualnom vremešnom stroju. Ako računalo koristite za obavljanje posla i važna vam je produktivnost, na kraju radnog vremena ćete cijeniti tih petnaestak posto. Naravno, cijenit ćete i veću sigurnost ažuriranog sustava i stabilnost Linuxa.

Isto tako, ako računalo koristite u privatne svrhe, a  na njemu imate vremešnu instalaciju XP-a koja je već debelo usporila, instalacijom Lubuntua ćete biti jako zadovoljni. Računalo će ponovno prodisati i postati živahno kakvo je bilo i prvih dana. Naravno, slično možete postići i reinstalacijom XP-a, ali nemamo svi pri ruci stari CD s XP-om, a piratske verzije imaju svoje negativne strane.

S druge strane, možda će vam smetati spartanski izgled ovog sučelja. Iako postoje brojni načini da se LXDE osuvremeni i poljepša, pitanje je koliko ćete imati vremena time se zabavljati i koliko će vaše računalo moći probaviti takve zahvate.

Drugi problem na koji biste mogli naići je pitanje kompatibilnosti uredskog paketa programa. Ako je vaše računalo na poslu i ako sa svojim suradnicima dijelite dokumente snimljene u MS-ovim formatima, očekujte probleme. LibreOffice će dobro raditi s jednostavnim dokumentima spremljenim u MS-ovim formatima, ali zahtjevniji dokumenti neće izgledati identično i vaši suradnici će to primijetiti. Također, programi koje koristite na poslu možda neće raditi na Linuxu preko Winea, a alternativnog programa za Linux nemate. Tada vam je jedino rješenje povratak na Windowse.

Dakle, ako se na vašem računalu vrti XP kojim ste zadovoljni i niste zabrinuti zbog prestanka podrške, odnosno znate servisirati takvo računalo, Lubuntu instalirajte ako vas zanima Linux i želite isprobati kako je to koristiti neku od distribucija Linuxa. Ako vas Linux ne zanima, ostavite taj XP i nastavite kao i dosad.

Međutim, ako je vaše računalo usporilo, a još uvijek vam treba, te ako imate razloga biti zabrinuti zbog prestanka podrške, razmislite o instalaciji neke od distribucija Linuxa prilagođenih takvim vremešnim računalima.

Lubuntu je jedna takva distribucija i najčešće se spominje kao dobra zamjena za Windows XP. Na našim stranicama možete pronaći još hrpu sličnih, pa odaberite onu koja vam najviše odgovara. Stara “krama” možda ponovno oživi, a vama uštedi resurse za neke važnije stvari.

Objavljen Gnome 3.14

28. September 2014 - 12:34
Novi GNOME 3.14 donosi pregršt promjena koje će vas zadiviti.

 

The GNOME Project je prije nekoliko dana ponosno predstavio novi GNOME 3.14. Svježe izdanje rezultat je šestomjesečnog rada 871 aktivnog člana te uključuje 28 859 izmjena. Prema službenoj objavi, naglasak se stavlja na implementaciju brojnih poboljšanja i novosti koje su predložili upravo članovi zajednice i brojni fanovi. Brojčana oznaka se poklapa sa zanimljivim problemom koji matematičare i ostale znanstvenike zaokuplja već stoljećima.

 

GNOME 3.14 – Activities

 

GNOME 3.14 – Aplikacije

 

Najvažnije promjene koje donosi novi GNOME 3.14 su:

  • redizajnirana zadana tema i cjelokupni izgled;
  • nove animacije radi poboljšanja korisničkog dojma i ugodnijeg rada. Odnose se na izbornik Activities i rad s prozorima (otvaranje, zatvaranje, minimiziranje);
  • redizajnirani prikaz vremenske prognoze s poboljšanom geolokacijom za još precizniji prikaz. Koristi se Mozilla Location Service za 3G i WiFi mreže. GNOME Maps od sada omogućava detaljno planiranje rute koristeći Graphhopper.

 

GNOME 3.14 – Weather i Maps

 

 

  • Photos – online korisnički račun za pohranu i dijeljenje slika. Omogućen je jednostavniji pregled Google fotografija pohranjenih korištenjem Picase, Google+ ili s Androida. Podržano je i povezivanje s kućnim serverima putem DLNA protokola.

 

GNOME 3.14 – Photos

 

 

 

  • Bolja podrška za multitouch – posebno važno za ekrane osjetljive na dodir (ali zasad nema podrške za touchpad). Koristi se za upravljanje sustavom i za neke posebne aplikacije. Gestama se služimo za pokretanje izbornika Activities, za pregled aplikacija te prelazak na drugu aktivnu aplikaciju ili radnu površinu. Najvažnije aplikacije koje trenutačno koriste ovu opciju su Evince (zumiranje i listanje dokumenata), te Eye of GNOME (zumiranje, rotiranje i zaokretanje). Šira primjena se očekuje u narednim izdanjima. Detaljnije upute potražite ovdje.
  • Evince je također redizajniran i poboljšan.

 

GNOME 3.14 – Evince

 

 

  • GNOME Boxes – aplikacija za virtualne i udaljene sustave. Uključuje i snapshot, tj. spremanje postavki i trenutnog stanja virtualnih sustava za njihovo kasnije pokretanje. Ostale opcije su automatsko preuzimanje i instalacija .iso slike, pokretanje u više odvojenih prozora, ekspresna instalacija za Debian, kao i brojna poboljšanja sučelja i prikaza.

 

GNOME 3.14 -Boxes

 

 

  • Redizajnirani Software Center – poboljšana početna stranica, dodana mogućnost instalacije i uklanjanja dodataka za pojedine aplikacije, poboljšani screenshoti i opisi…

 

GNOME 3.14 – Software Center

 

 

  • Poboljšan i pojednostavljen pregled dokumentacije.

 

GNOME 3.14 – Help

 

 

  • Poboljšana pretraga uz pomoć dodataka za kalkulator i sat. Od sada je moguće pretraživati vrijeme vezano uz pojedini grad, kao i izvoditi jednostavnije matematičke operacije izravno u polju za pretraživanje.

 

GNOME 3.14 – Search Clock

 

GNOME 3.14 – Search Calculator

 

  • Poboljšana podrška za više monitora – GNOME automatski pamti korisničke postavke za različite monitore, te ih vraća pri njihovom ponovnom uključenju, što je posebno važno za prijenosna računala.
  • Poboljšan Gedit – uveden je pregled nedavno korištenih dokumenata, nova alatna traka u zaglavlju i dr.

 

GNOME 3.14 – Files i Gedit

 

 

  • GTK+ Inspector – alat za pregled i uređivanje grafičkih elemenata i dodataka aktivnih GTK+ aplikacija.

 

GNOME 3.14 – GTK+ Inspector

 

 

Ostale promjene:

  • poboljšana podrška za Wi-Fi hotspotove i dijeljenje mreže – pregledniji prikaz, jednostavnije povezivanje, kao i sigurnija pohrana postavni i lozinki;
  • Contacts su doživjeli redizajn i omogućuju lakši unos;
  • Music omogućava pouzdaniju pretragu offline i online glazbe (Magnatude i Jamendo), te stvaranje vlastitih glazbenih lista;
  • poboljšana internalizacija;
  • CSS podrška i upravljanje ikonama i SVG dodacima;
  • Bolja podrška za Wayland.

 

Detaljan popis promjena možete pogledati ovdje.

Najvažnije promjene možemo vidjeti u službenoj video najavi:

 

//www.youtube.com/watch?v=7p8Prlu3owc

 

 

Iako će se vrlo brzo naći u repozitorijima svih najvažnijih distribucija, novi GNOME 3.14 možete preuzeti i kao ISO sliku (baziranu na Fedori) te ga isprobati live ili u virtualci.

 

 

Izvor: gnome.org/news

Pokrenite Android aplikacije na Linuxu

25. September 2014 - 16:04
Od sada je moguće pokretati Android aplikacije unutar Chrome web preglednika na svim platformama.

 

Potaknut eksplozivnim razvojem Androida te njegovim širenjem na brojne mobilne platforme, Google je pojačao suradnju s vlastitim starijim ali znatno manje prihvaćenim projektom – ChromeOS-om. Koristeći popularnost Androida i brojnost aplikacija, ChromeOS je prihvatio neke od njih nastojeći oživjeti vlastiti posustali razvoj. Korisnici su svakako na dobitku jer im se od sada pruža prilika da na vlastitoj platformi (Chromebook i Chromebox) koriste Androidove aplikacije, čime se može poboljšati praktičnost, produktivnost i jednostavnost korištenja. Bilo je samo pitanje vremena kada će se i Linux korisnicima pružiti ova prilika.

Najveći problem predstavlja specifična priroda samog Androida: radi se o operativnom sustavu prilagođenom isključivo mobilnim uređajima, zbog čega se smatra gotovo neprimjenjivim za korištenje u klasičnom desktop okruženju. Stolna računala, naime, nemaju podršku za SIM kartice, GPS, 2G i 3G mreže, ekrane osjetljive na dodir, kamere i sl., što su zapravo nužni preduvjeti rada na Androidu. Unatoč tomu što su .apk aplikacije pisane u Javi, upravo zbog specifičnog okruženja i zavisnosti ne mogu se pokretati na različitim platformama.

Svim navedenim nevoljama vješto je doskočio autor Vlad Filippov koristeći upravo Googleov “App Runtime for Chrome” projekt (ARC), koji ChromeOS-u omogućava pokretanje nativnih aplikacija unutar vlastitog web preglednika. Novonastali projekt ARChon (chromeos-apk skripta i ARChon Runtime hack) omogućava pokretanje Android aplikacije unutar Chrome preglednika na ChromeOS-u, Linuxu, OSX-u i Windowsu. Njegova najveća prednost nije samo primjenjivost na različitim platformama, već i to što podržava pokretanje i korištenje više aplikacija istovremeno.

Kao preduvjet je za početak nužno instalirati i koristiti Google Chrome, budući da se da aplikacije pokreću unutar njega. Preporuča se verzija 37 ili novija, čak i dovoljno stabilna razvojna izdanja (beta ili developer).

 

Upute za instalaciju:

1. Preuzeti ARChon arhivu te ju otpakirati u /home folder.

2. Instalirati Node Packaged Modules (npm):

sudo add-apt-repository ppa:chris-lea/node.js

sudo apt-get update

sudo apt-get install nodejs npm nodejs-legacy

3. Za Ubuntu-x64 sustave važan je i library:

sudo apt-get install lib32stdc++6

4. Instalacija skripte:

sudo npm install -g chromeos-apk

5. Iz pouzdanog izvora potrebno je preuzeti .apk datoteku te ju konvertirati za korištenje u Chromeu:

chromeos-apk [lokacija .apk datoteke] – archon

6. Pokrenemo Chrome, u “Extensions” omogućimo opciju “Developer mode”, te kliknemo “Load unpacked extension” kako bismo učitali aplikaciju iz /home foldera. Pokrećemo je klikom na “Launch”.

 

Kratku demonstraciju pogledajte u videu samog autora:

 

//www.youtube.com/watch?v=O-yFLqp_sXs

 

 

Na službenim stranicama projekta autor je postavio detaljne upute, kao i popis testiranih aplikacija. Podržane Android aplikacije također možete preuzeti iz službene Google Chrome web trgovine. Ako ne pronalazite svoje omiljene aplikacije, a želite da budu podržane, Google vas poziva da popunite  službeni zahtjev.

 

Flipboard
Izvor: https://camo.githubusercontent.com/032eb8d576955a12f98ebd1bd52a32938497e3db/687474703a2f2f763134642e636f6d2f672f6d756c7469706c652e706e67

 

Soundcloud
Izvor: https://camo.githubusercontent.com/792de42fe9f9c28f233a91319b7268907508ecf2/687474703a2f2f763134642e636f6d2f672f6368726f6d6561706b732f332e706e67

 

 

Ako se pak želite okušati u razvoju aplikacija ili jednostavno želite isprobati Android na vlastitom računalu, preporučamo neke od emulatora za Linux kao što su Genymotion, Andro VM, Andy OS, Android SDK, Jar of Beans i drugi. Međutim, tražite li pravo Android iskustvo, radije isprobajte Android-x86. Radi se o neslužbenom portu za Intel i AMD x86 arhitekturu koji pogoni Linux kernel. Još je u razvojnoj fazi i postupno dobiva podršku za hardver svojstven stolnim računalima.

Unatoč maloj vjerojatnosti da zaživi kao punokrvna desktop platforma, Android plijeni pažnju brzim razvojem i velikim brojem aplikacija. Ovo je način da barem najpopularnije od njih koristimo i na Linuxu.

 

 

Izvori: GitHub, themukt.com, omgubuntu.co.uk