Text Size

Dan slobode dokumenata, dan slobode znanja i komunikacije

Printer-friendly versionPrinter-friendly versionSend by emailSend by email

Autor:Arnel Šarić

Imam želju da sa vama podijelim recept i sjećanje.

Recept je zanimljiv. Znate kako napraviti odličan haos? Vrlo jednostavno. U čvrsto definisane parametre vremena i prostora stavite dva više-manje neodgovorna novinara, poteži zadatak i rok za dostavu gotovog zadatka, popularni deadline. Na to sve dodajte samo mrvicu sujete i egoizma, te na prst klasičnog novinarskog uvjerenja da sve možeš stići kada želiš stići, bez obzira kada počinješ da se baviš zadatkom. Kada kazaljka prevali preko datuma, a vi sjedite i čekate da vam se dostavi rad jer i vama gori ispod debelog sloja mesa koji popularno zovemo stražnjica, a prsti vam grčevito stežu miš i klikaju na refresh ikonu vašeg e-mail klijenta, znate da ste napravili odličan haos.

Ja sam jednom bio učesnik jednog takvog haosa koji je uistinu postao specijalan kad sam primio gotov rezultat višesedmičnog rada koji sam trebao proslijediti dalje. Možda bih i stigao da rad nije bio težak nekoliko gigabajta, a da je format dokumenta bio meni (a kasnije će se ispostaviti i svima) potpuno nepoznat. Nijedan konverter nije uspio uraditi posao, nijedan software nije uspio ispraviti učinjeno.

Rezultat? Probijanje roka, mnogo nezadovoljnih lica, skidanje dijela honorara. Mentalno uplakano lice mladog Šarića.

Ako mene pitate, sasvim je pristojno u cyber komunikaciji omogućiti svim učesnicima i učesnicama jednak pristup materijalima. Znam da ljudi veoma često obole od ATS-a (Arogantnog Tehnološkog Sljepila) koje najčešće izaziva dolazak u posjed određene sprave ili komada softvera. No vjerovali ili ne – taj dokument koji ste upravo poslali, veoma je moguće da mu primalac neće moći pristupiti. Da, nemamo svi taj softver kojim ste pakovali dokumentaciju, ne, ne koristimo svi baš tu istu marku kompjutera i zatvorenog operativnog sistema koja je instalirana na vašem hard disku i da – smatramo da je nepristojno da do zadnjeg momenta čekamo nešto, a kad to nešto već dobijemo, shvatimo da moramo izgubiti još najmanje pola dana pokušavajući pristupiti svim elementima dokumenta.

Svake posljednje srijede u martu, sve od 2008. godine, slavimo slobodu dokumenata i šansu da svi imaju jednak, neograničen pristup svim elementima dokumenata. Današnja srijeda nosi naziv Document Freedom Day (Dan slobode dokumenata). Dobrotvorna organizacija The Free Software Foundation Europe ovaj datum koristi da uz pomoć saradnika i saradnica podigne svijest o važnosti korištenja otvorenih standarda i lakšeg pristupa različitim dokumentima.

Treba napomenuti da se ovdje ne radi o tajanstvenoj sekti vrhunskih poznavaoca tehnologije, već da je osnova Dana slobode dokumenata upoznavanje običnih ljudi sa konceptom slobodne tehnologije, što uključuje open source softver i otvorene standarde. Istina je da svakog dana čovječanstvo sve više uranja u digitalni svijet. Sloboda dokumenata je sloboda pojedinca da piše i čita. Ostvarivanjem i promocijom slobode dokumenata ljudi ostvaraju slobodu da komuniciraju bez prepreka, da izmjenjuju informacije čija će dostupnost trajati duže od iskoristivosti formata zatvorenog sistema u kojem su ispisane, i možda svima nama, barem u Bosni i Hercegovini, najvažnija sloboda – sloboda od izvaljivanja ogromne količine novca za licencirani softver koji se već sutra može smatrati starom tehnologijom.

Kada oslobodimo dokumente, kada zaronimo u otvorene standarde softvera, omogućavamo sebi i drugima da bez obzira na tehnološka (materijalna) imanja uspješno izrazimo mišljenje, te mišljenje u vidu dokumenta podijele sa drugima. Biti korisnik zatvorenih standarda i takvim dokumentima komunicirati sa drugim ljudima jednako je kao dati dragoj osobi da se provoza u Ferrariju – i staviti ograničenje na motor, da te i trolejbus prestiže.

Danas je već možda kasno da na terenu uradite bilo šta po pitanju promocije otvorenih standarda i slobode dokumenata, ali nije kasno da se zapitate:

  • zašto organi vlasti u Bosni i Hercegovini i dalje dostavljaju dokumente koristeći zatvorene standarde i formate?

  • zašto se u školama i dalje koriste licencirani komercijalni softveri koji koštaju hiljade maraka, a u knjigama informatike se nikako (barem nije u moje vrijeme) ne obraća pažnja na postojanje i bujanje otvorenih standarda i besplatnog softvera?

  • koliko puta ste se dobro pomučili da pristupite dokumentu, a koji nije kompatibilan sa sistemom koji posjedujete?

 

Ako volite da se mučite i budete ona(j) što vazda pravi problem, samo izvolite. No ne zaboravite, postoji način da posao obavite brže, bolje, efikasnije, JEFTINIJE i slobodno.

Za više informacija o kišnoj martovskoj srijedi koja ipak ima važan značaj za generaciju toliko digitalnu da će uskoro početi hologramske lične karte nositi u virtuelnom džepu hlača, a koja nosi naziv Dan slobode dokumenata, posjetite http://documentfreedom.org/, saznajte više o slobodi dokumenata, otvorenim formatima i kako baš vi možete napraviti razliku.

 

Foto: Flickr

Share this