Text Size

GISWatch2014: Nadzor komunikacija u digitalnom dobu

Printer-friendly versionPrinter-friendly versionSend by emailSend by email

Fondacija Jedan svijet – platforma za Jugoistočnu Evropu već peti put priprema izvještaj za Bosnu i Hercegovinu u sklopu godišnjeg izvještaja Global Information Society Watch (GISWatch), platforme za  kooperativno praćenje implementacije međunarodnih (i nacionalnih) obaveza koje su vlade preuzele na polu stvaranja inkluzivnog informatičkog društva.

Izvještaj za 2014. godinu posvećen je temi “Nadzor komunikacija u digitalnom dobu”. Izvještaj za BiH kaže da, mada građani i građanke aktivno koriste tehnologije i društvene medije za informiranje i komunikaciju sa prijateljima, još uvijek su daleko od pozivanja na svoja prava kada su u pitanju privatnost, sigurnost i internet općenito.

“Aktivisti/ce koriste internet, a pogotovo društvene mreže poput Facebooka, kako bi uključili javnost i organizovali proteste protiv političkog establišmenta. Za mnoge koji ne znaju mnogo o Bosni i Hercegovini, glavna asocijacija je rat na Balkanu '90-ih godina i raspad Jugoslavije. Za aktiviste/ce za ljudska prava Bosna i Hercegovina nosi titulu najkorumpiranije zemlje zapadnog Balkana. To je ujedno i jedina zemlja u regiji koja još uvijek treba potpisati sporazum o pridruživanju sa Europskom unijom, a sve zbog pat pozicije u ustavnim reformama i političke nespremnosti da međustranački pregovaraju i prevaziđu krute etničke kvote. Dobar primjer ovoga je neuspjeh zemlje da uskladi antidiskriminacijske odluke Europskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci, a u vezi podobnosti za službene dužnosti. To je značilo pet godina zastoja u ustavnim reformama, što je ostavilo građane/ke Bosne i Hercegovine zarobljene u uskom i diskriminirajućem okviru Daytonskog mirovnog sporazuma”, kaže se u uvodu izvještaja GISWatch-a za Bosnu i Hercegovinu, dostupnom na adresi http://www.giswatch.org/bcsm/country-report/communications-surveillance/bosnia-and-herzegovina.

Osim izvještaja za BiH za 2014. godinu, tim Fondacije Jedan svijet – platforma za JIE pripremio je prijevode nekoliko eseja koji su dio globalnog izvještaja za 2014. godinu, a koji se odnose na različite teme vezane za osnovnu temu nadzora komunikacija u digitalnom dobu. U nastavku imate linkove ka četiri takva eseja:

Odgovornost posrednika i državni nadzor

Dana 30. juna 2014. godine objavljen je izvještaj “Pravo na privatnost u digitalnom dobu: Izvještaj Ureda Visokog Povjerenika Ujedinjenih Nacija za Ljudska Prava (OHCHR)”. Izvještaj prepoznaje odnos između pružatelja usluga (IP provider) i nadzora te povećanjem trenda privatnog nadzora, ističući:
Postoje čvrsti dokazi o sve većem oslanjanju vlada na privatni sektor s ciljem provođenja i olakšavanja digitalnog nadzora. Na svim kontinentima, vlade su koristile i formalne i pravne mehanizme te tajne metode kako bi dobile pristup sadržaju kao i metapodacima. Ovaj proces je sve više formaliziran: kako se pružanje telekomunikacijskih usluga prebacuje iz javnog sektora u privatni sektor, tu se pojavila i "delegacija za provedbu zakona” i kvazi-sudskih odgovornosti za Internet posrednike pod krinkom 'samoregulacije' ili '' suradnje".

Ovaj izveštaj će istražiti kako se zakonski uslovi, prakse i politike, koje se odnose na posredničke odgovornosti, hrane ovim rastćim trendom kroz utjelovljavanje zahtjeva za posrednike/ce koji olakšavaju nadzor. Pri tome, ovaj izveštaj će istražiti aspekte politike prodredničkih odgovornosti i praksi, i kako se to odražava te omogućuje državni nadzor. Na kraju, izveštaj će razmotriti praznine koje postoje u politici, a koje se odnose na privatnost, nadzor i posredničku odgovornost.

Dostupan je na URL: http://www.giswatch.org/bcsm/thematic-report/communications-surveillance/odgovornost-posrednika-i-dr-avni-nadzor

Od digitalne prijetnje do digitalnog vanrednog stanja

U posljednjih nekoliko godina došlo je do udara na internet slobode i povećanog ciljanja na komunikaciju novinara, blogera, aktivista i građana. U vremenima društvene ili političke krize, komunikacijske linije su zatvorene i kritički oblici izražavanja su se našli pod udarom cenzure, uznemiravanja i hapšenja. Naša komunikacija je pod nadzorom, prisluškivana i prikupljana bez našeg znanja ili svjesnog pristanka, te se od strane vlada i komercijalnih kompanija koristi za profiliranje ljudi i uhođenje mreža. Ovi akti cenzure i ciljanog nadzora potkopavaju našu slobodu govora i naša temeljna ljudska prava, te dovodi do vanrednog stanja digitalnog svijeta (digital emergency). U brzim promjenama političkog i tehnološkog okruženja postoji hitna potreba da se razumiju rizici, da se zaštite oni kritični korisnici interneta koji su na udaru i koji se izlažu nadzoru.

Dostupan je na URL: http://www.giswatch.org/bcsm/thematic-report/communications-surveillance/od-digitalne-prijetnje-do-digitalnog-vanrednog-stanja

Štetnost nadzora privatnosti, izražavanje i udruživanje

Dana 5. Juna 2013. godine, Washington Post i Guardian istodobno objavljuju dokumente koji će uzdrmati svijet. Dokumenti, koji su procurilili od strane bivšeg suradnika Nacionalne Sigurnosne Agencije (NSA) Edwarda Snowdena, nisu bile prve objave o ogromnom američkom sistemu nadzora, ali su vjerojatno imali najveći efekt. Godinu prije objave, svijest o digitalnom nadzoru u SAD-u - i doista, u većem dijelu svijeta - bila je minimalna. Objavljivanja od strane WikiLeaksa u 2011. godini mogu biti zaslužna za podsticaj u izvještavanju o nadzoru - osobito na Bliskom istoku - ali je malo potaknulo i istraživanja o njegovom društvenom utjecaju.

Znanje, ili čak i percepcija, da ste nadzirani može imati obeshrabrujući učinak. Industrijska studija 2012 koju je proveo Svjetski Ekonomski Forum je utvrdila da u zemljama sa visokom dostupnošću interneta, većina ispitanika (50,2%) smatra da "Vlada prati ono što ljudi rade na internetu." U isto vrijeme, samo 50% vjeruje da je internet sigurno mjesto za ispoljavanje svog mišljenja, dok se 60,7% složilo da "ljudi koji idu na internet stavljaju svoju privatnost u opasnost" Anketa članova koju je provela organizacija pisaca PEN American Center u decembru 2013. otkriva da je, od objavljivanja prvih NSA informacija, 28% ispitanika "ograničilo ili izbjegavalo aktivnosti na socijalnim mrežama", dok je drugih 24% "namjerno izbjegavalo određene teme preko telefona ili kroz mail konverzacije". Možda čak i više zabrinjavajuće, punih 16% izbjegava pisati ili govoriti o određenim temama. Nadzor utječe na nas na bezbroj načina. To krši naše osobne slobode, izlaže nas kontroli, a sprečava napredovanje društva.

Dostupan na URL: http://www.giswatch.org/bcsm/thematic-report/communications-surveillance/tetnost-nadzora-privatnosti-izra-avanje-i-udru-ivanje

Mit od globalnom online nadzoru oslobođenom usklađivanja

Ova otkrića o sistemu za globalni internetski nadzor pobudila su zabrinutost po pitanju ljudskih prava. Vremenom, ova pitanja su odbačena sugerirajući da se ljudska prava ne primjenjuju na ova pitanja, jer nemaju posebne norme, imaju uzak opseg, ili su irelevantna za nedržavne aktere. Ovi argumenti su izgradili mit kako bi prekogranični online saobraćaj bio izuzet od uklađivanja sa zakonom o ljudskim pravima. Ovaj izvještaj osporava te zablude, najprije zagovarajući punu primjenu zakona o ljudskim pravima nad globalnim on-line nadzorom i, drugo, skrećući pažnju na trenutna ograničenja zakona o ljudskim pravima kako bi se postiglo stvarno jačanje ljudskih prava u svijetu.

Dostupan na URL: http://www.giswatch.org/bcsm/thematic-report/communications-surveillance/mit-o-globalnom-online-nadzoru-oslobo-enom-uskla-ivanja

Share this